Budućnost slavonsko-baranjske enološke scene Garmaz vidi kao svijetlu, gdje hrana i piće postaju ključni čimbenici koji privlače posjetitelje u regiju

Područje Slavonije i Baranje sve je poznatije po proizvodnji kvalitetnih i raznovrsnih alkoholnih pića. O njima se gleda i sluša u medijima, konzumira ih se te se sve češće otvaraju vinarije, pivnice i destilerije koje već u svojim početcima osvajaju brojne nagrade na priznatim međunarodnim natjecanjima.

Osoba je koja je svoj život posvetila istraživanju i promociji vinskog svijeta 56-godišnji Željko Garmaz, autor brojnih knjiga o vinima i organizator Traminca, festivala čije će se šesto izdanje održati početkom lipnja u Iloku.

Sadržaj se nastavlja...

Garmaz je rođen u Trebinju, odrastao u Pločama, a u Osijek je doselio krajem 2006. godine. Svoju strast prema vinu otkrio je sasvim slučajno u jednoj iločkoj vinariji.

''Budući da nisam pronašao dovoljno informacija o vinima na internetu, odlučio sam podijeliti prikupljena znanja i iskustva putem bloga, a potom i preko prve objavljene knjige 'Vinske priče' 2013. godine koja je polučila iznimnim uspjehom i obuhvatila priče iz oko 150 regionalnih vinarija'', opisuje Garmaz za SiB.hr.

S 27 godina novinarskog iskustva i posjetom više od 400 regionalnih vinarija, svoja bogata iskustva pretočio je u sveukupno osam knjiga o navedenom alkoholnom piću. Usmjeravajući se prema Slavoniji i Baranji, Dalmaciji, Istri te rodnoj mu Bosni i Hercegovini, Garmaz je regionalizirao svoj pristup kako bi maksimalno proširio spoznaju o bogatstvu vinske kulture.

FOTO: Ivica Galović/PIXSELL

''U Slavoniji i Baranji trenutno nema lošeg vina i ponosan sam na to što bilo kome mogu preporučiti bilo koje vino s ovih područja. Čak su se unaprijedile i one vinarije oko kojih sam bio skeptičan'', primjećuje Garmaz.

Graševina kao najpoznatije vino Slavonije i Baranje

Dodaje kako je područje Slavonije i Baranje svakako najpoznatije po graševini, ali i ostalim iločkim, erdutskim, beljskim i kutjevačkim vinima. Ipak, upravo graševina čini gotovo polovinu proizvodnje svih vina u Hrvatskoj.

''Slavonija se može ponositi time što ima graševinu. Pristup je toj sorti doveden do savršenstva te se sav njezin potencijal koristi i dokazuje ne samo vinima, nego i izvrsnim pjenuščima. Čak se u određenim vinarijama više i ne pita za njezinu cijenu jer se zna da je riječ o dobrom i kvalitetnom vinu'', navodi Garmaz.

Kroz godine svojega rada, Garmaz je zamijetio ne samo značajan napredak u kvaliteti vina, nego i u angažiranosti 'malih' vinara, što je rezultiralo velikim turističkim interesom za cjelokupnu enološku ponudu Slavonije i Baranje. Dodatnom promicanju vinske kulture i turizma u regiji svakako pridonosi i organizacija brojnih manifestacija kao što su Večer vina i umjetnosti, Vinski maraton u Zmajevcu, Wine&Walk i WineOS u Gospodarskom centru kojima iz godine u godinu raste posjećenost.

Fotogalerija

''Ranije bi se na takvim događanjima vinarije susretale s različitim negativnim komentarima zbog kvalitete svojih vina, dok se danas čak i one znalcima relativno nepoznate vinarije osjetno trude u plasiranju što boljih vina na tržište i sajmove. Također, raste i broj vinskih manifestacija, no dobro je da se ljudi tome prilagode i polako stječu navike ispijanja vina'', smatra Garmaz.

Garmaz: ''Rakije će sve češće proizvoditi legalne destilerije''

Iako se do sada usmjeravao prema promociji vinskog svijeta, Garmaz obrađuje i teme poput slavonskog kulena i ostalih alkoholnih pića, među kojima je i rakija. Kroz svoj rad, posjetio je tako 27 destilerija u Slavoniji i Baranji, promovirajući sve prisutniju legalizaciju 'malih' destilerija i istražujući obiteljske priče koje stoje iza njih. Sve to objedinit će i u svojoj novoj knjizi simboličnog naziva ''Zbogom brljama'' koja bi uskoro trebala ugledati svjetlo dana.

''Sve ćemo rjeđe piti ilegalne rakije koje se prodaju u Colinim bocama s Fantinim čepovima, a sve češće one koje će proizvoditi legalne destilerije. Već sada mala obiteljska gospodarstva na našim područjima proizvode autentične rakije, pa tako imamo rakije od kamilice, rakije na bazi meda te rakije u koje se dodaje orah, što je samo početak'', ističe Garmaz.

Također, Garmaz prepoznaje rastući utjecaj craft pivarstva u gradu na Dravi, naglašavajući kako Osijek sve više postaje epicentar pivarske scene u Hrvatskoj.

''Koliko god radio na popularizaciji vina, ipak je neizostavno, a možda i prvo osječko alkoholno piće upravo pivo. Naime, u Osijeku se nalazi prva hrvatska pivovara, no sve je više i 'craftera' koji proizvode izvrsna piva. U svakom slučaju, sve je doseglo visoke razine – i vino, i rakija, i pivo'', napominje Garmaz.

Fotogalerija

''Ne treba izvoziti pića, nego poticati ljude na to da zbog njih dolaze ovamo''

Ujedno, Garmaz ističe važnost prepoznatljivosti domaćih proizvoda u restoranima, ali i potrebu za podizanjem njihove kvalitete i posljedične prepoznatljivosti na tržištu, a ne izvoza.

''Logično je da naša vina završavaju na Jadranu, ali proizvodi ih se i tamo. Vino je u Hrvatskoj postalo industrija, no mi moramo u svojim ugostiteljskim objektima pokazati onu razinu prepoznatljivosti naših vina koja će biti poticaj turistima na to da nas upravo radi toga posjete i konzumiraju naše delicije kod nas, a ne da ih kupuju negdje dalje. Naša su vina dosegnula svjetski vrh, ali počelo nas se povezivati i s rakijom, graševinom i fišem. Neka oni nastave biti mamac naše prepoznatljivosti, pa će se samim time širiti i ostale aktivnosti na ovim područjima'', tvrdi Garmaz.

Budućnost slavonsko-baranjske enološke scene Garmaz vidi kao svijetlu, gdje hrana i piće postaju ključni čimbenici koji privlače posjetitelje u regiju.

''U posljednjih je nekoliko godina područje Slavonije i Baranje procvjetalo te se krenulo turistički i enološki razvijati. Sve ono što smo priželjkivali, sanjali i željeli počelo se događati. Sve čega se netko ozbiljnije dotakne ovdje, kao da nevidljivim dodirom postane pozlaćeno i prepoznatljivo u širim razmjerima. Naše područje tako prestaje biti slijepo crijevo i počinje biti ispunjeno brojnim kvalitetama zbog kojih ga ljudi posjećuju'', zaključuje Garmaz.

Slavonija i Baranja sve su prepoznatljivije po proizvodnji visokokvalitetnih alkoholnih pića, što je rezultiralo sve većom medijskom pažnjom i otvaranjem novih vinarija, pivnica i destilerija. Pod vodstvom stručnjaka i istraživača kao što je Željko Garmaz koji je svoj život posvetio promicanju vinskog svijeta, naša regija polako, ali sigurno postaje epicentar vinske kulture. Očekujemo daljnji procvat turizma i enologije, dok se domaći proizvodi poput graševine, rakije i piva afirmiraju kao simboli regionalne prepoznatljivosti i kvalitete.