SIB / SiB Plus / Skidamo Prašinu

Kada su Turci 1526. g. osvojili Osijek, Korođgrad je razrušen i napušten

Bačva je okovana s nevjerojatnih dvije i pol tone okova

Mirni srednjoeuropski grad Osijek tijekom Domovinskog rata od 29. lipnja 1991. brutalno je napadnut sa sjevera, istoka i juga

Slavoniju, točnije njezin najzapadniji dio, je jednom pogodio razorni tornado, to je bilo 31. svibnja 1892. godine

Mnoge zanimljive priče vremenom su skoro izgubljene, no dopustite si na trenutak da skupa zaplovimo kroz povijest i otkrijemo skrivene tajne osječkih pročelja

Uzrok nesreće je prevelik broj osoba na kompi i njihova nedisicplina

Ovo je priča o davnoj zaboravljenoj bitki koja se odigrala pod zidinama osječke Tvrđe tijekom revolucija u Europi 1848. i 1849. godine

„U pola 3 popodne osjetio se ovdje potres kakvog nije bilo zadnjih 50 godina, tako da je sve potresao kao zvuk najvećeg topa. Ovaj mjesec je bio veoma loš radi čestih kiša…“ Ovako su zabilježili franjevci davne 1813. godine za dan 26. prosinac

Dok je 2020. obilježila pandemija koronavirusa, Osijek je slične mjere, kao i ostatak svijeta, imao još 1918. Tada je vladala Španjolska gripa, a brojne su sličnosti s današnjim stanjem u gradu i svijetu

Sve je to bilo zamišljeno uz pretpostavku da će Osijek 2020. godine brojati između 200 i 250 tisuća stanovnika

U Facebook grupi Osječki Vremeplov pojavio se zanimljiv video zabave osječkih maturanata na središnjem trgu 90-tih godina

Početkom 19. stoljeća činilo se da je Osijek na pravom putu da postane društveno i ekonomsko središte cijele regije. Osijek je tada ostvario najbrži tempo sveukupnog rasta

Druga epizoda serijala "Sitne radosti iz prošlosti" predstavlja život u Osijeku 1920-ih godina, kojeg će nam dočarati Luka Pejić, doktor znanosti i povjesničar s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku

Bilo je to selo bogath poljoprivrednika, ribara i obrtnika, a o bogatoj povijesti svjedoči ostaci utvrde iz 15. stoljeća

U novom dijelu Zapisa možete vidjeti i zemljovide iz 18. i 19. stoljeća dijelova slavonske Podravine, kao i otkriti biser prirode koji ostavlja bez daha

Kada promatramo dostupnu literaturu i povijesne izvore o takozvanoj zadnjoj velikoj epidemiji kuge u Europi možemo doći do zapisa o bježanju ljudi u šumu, raširenog straha diljem hrvatskih povijesnih prostora zbog epidemije kuge i zatvaranja kuća

Na temelju povijesnih izvora možemo doći do podataka kao što su – potres kao znak, novac kao prijenosnik širenja kuge, ali i mnogobrojne odluke i djelovanje vlasti kako bi se prekinulo širenje epidemije u skladu s mogućnostima

Epidemije kao takve nisu novost, a autor Mihael Sučić donosi vam priču o jednoj od njih, Srijemskoj kugi s kraja 18. stoljeća