
Vega je svakako bila jedan od prvih i najvećih osječkih ugostiteljskih objekata u kojemu je, s obzirom na njezine sadržaje, svatko mogao pronaći svoje mjesto
Započinjemo s novim serijalom naziva ”RetrOSpektiva noćnoga života” u kojemu ćemo svake druge subote predstaviti pojedinu lokaciju ili ugostiteljski objekt koji je nekada žario i palio noćnim životom Osijeka, a danas je zatvoren, srušen ili prenamijenjen. Serijal je ponajviše namijenjen pripadnicima starijih generacija kako bi se s nostalgijom prisjetili nezaboravnih večeri iz prošlih desetljeća, ali i mladima koji će kroz njega dobiti priliku pročitati kako su noćni izlasci u njihovom gradu prije izgledali.
Prva nam je na redu Vega, diskoteka koja je, nekada smještena u Fakultetskoj ulici 2 u osječkoj Tvrđi, devedesetih godina bila poprište ne samo izlazaka, nego i svih ostalih važnih manifestacija, i to na razini cijele Hrvatske. Osnovali su ju Splićani Edo Unković, diplomirani ekonomist kojemu je turizam i struka te građevinar Zvonko Muslin. Odluka za otvaranjem diskoteke upravo u Osijeku, priča nam Edo, nije se dogodila ciljano, već spletom okolnosti.
”Počeo sam uređivati ugostiteljski objekt u rodnome gradu, ali projekt je stao na administrativnome dijelu, a morao sam hitno investirati novce. Prijatelj mi je, stoga, predložio prostor u Osijeku u koji nitko nikada nije htio ništa uložiti, iako je imao potencijala. Uz to, u meni se javio neki prkos budući da je bilo ratno vrijeme te sam želio da se ljudi povežu i makar negdje provesele, a Vega je bila pravo mjesto za to jer u Slavoniji i Baranji tada nije ni bilo većih klubova”, prisjeća se danas 71-godišnji Edo koji je diskoteku nazvao prema zvijezdi Vega koja ga je pratila kada je kao dječak, a kasnije i kao nautičar plovio s ocem.
Sve što se događalo, događalo se u Vegi
Vegu su tako prvotno otvorili u lipnju 1991., ali s obzirom na početak Domovinskoga rata, nije radila niti mjesec dana. Edo je tada otišao braniti zemlju, a u njezine prostore primio izbjeglice iz Tenje. Ponovno ju je otvorio krajem 1993. i vodio sve do 1997. godine. Zbog svega što se tamo otada krenulo održavati, nekoliko je puta proglašena najboljom diskotekom u Hrvatskoj.
”Sve što se događalo u našoj državi, događalo se u Vegi. Organizirale su se modne revije, maskenbali, izbori najljepših mačaka i pasa, ljetno kino, festivali, humanitarni koncerti, proslave, obljetnice, dočeci Novih godina, pa čak i sjednice Vlade. Sve je bilo pomno osmišljeno, a uspjeli smo zato što smo vjerovali u sebe. Vega je tijekom rata primila 156 izravnih granata i, unatoč tome, živjela i radila svakim danom. Nitko se s njome tada nije mogao usporediti”, govori Edo.
Dakako, u njoj su svoj rad promovirale i mnoge tadašnje hrvatske glazbene zvijezde kao što su Vanna, Sandi Cenov, Toni Cetinski, Oliver Dragojević, Goran Bare & Majke, Magazin, Electro team, Daleka obala, Prljavo kazalište, Colonia, Leteći odred, Josipa Lisac, Doris Dragović, Slavonske lole, Vuco, Jasmin Stavros, Zlatni dukati, Željko Bebek, Minea, Matija Vuica, Ivana Banfić, Ella, Neki to vole vruće, Opća opasnost i brojni drugi. Tijekom pet godina, koliko su Edo i Zvonko bili vlasnici, u Vegi se tako održalo više od 600 koncerata. Puštala se, naravno, i strana glazba.
U Vegi su se okupljale sve generacije
”U jednoj smo večeri znali prodati i po dvije tisuće ulaznica, iako je u prostor moglo stati mnogo više ljudi. Kako je bilo puno posjetitelja, znalo je dolaziti i do sitnih tučnjava, ali uvijek bismo ih sanirali. Također, s obzirom na tadašnje ratno vrijeme, mnogi su u Vegu pokušavali unijeti i oružje, no brzo bismo i to riješili. Vega je bila prostor zabave, druženja i opuštanja, a važno je reći i da je bila jedan od rijetkih klubova u kojima nije bilo droge”, ističe Alen Borbaš koji je u njoj desetak godina radio kao zaštitar.

Dok su se koncerti održavali četvrtkom, petkom i subotom, nedjeljom su se od 10 do 13 sati tamo organizirale dječje matineje, a istoga dana u večernjim satima tulumi za tinejdžere. Vega je tako bila mjesto okupljanja pripadnika svih generacija Osječana i Osječanki, ali i šire.
”Bila sam 18-godišnja klinka koja je, kako bi ju redari uopće pustili unutra, morala izlaziti s osam godina starijim bratom. Interijer je bio sređen, dok u separeima često nije bilo mjesta zbog velike gužve. Dečki su nosili rolke, a djevojke minice i visoke santane čizme. Posebno pamtim kako je i tada bio problem hodati Tvrđom u potpeticama, pa bismo se nerijetko tek na ulazu preobuvale iz tenisica u štikle. Ipak, ponajviše se sjećam matineja na koje sam vodila svoju tada 4-godišnju nećakinju, a danas majku i suprugu. Djeca su se tamo igrala, crtala, družila se, pjevala i plesala na pjesme Tajči i Senne M te bi uvijek bila svečano odjevena. Moja je nećakinja imala frizuricu te nosila kariranu suknjicu, bijele štramplice i cipelice. U konačnici, čak i nama starijima odlazak na matineje nije teško padao jer smo imali priliku za zajedničko ispijanje kave dok bismo pazili na djecu”, navodi Osječanka Natalie Šćurla-Palinkaš.

Godine 1997. Vegu su preuzeli Ante i Niko Prkačin iz Slavonskoga Broda te ju vodili sve do 2003. Kratko je vrijeme u prostoru pokraj objekta potom radio Koktel bar, dok je 2005. u njezine prostore uselila navijačka grupa Kohorta. Kohortaši su na korištenje dobili prvi dio Vege i renovirali ga, dok je veći dio, gdje su se nalazili podij i bina, zatvoren i zapušten. Posljednje događanje u tom dijelu organiziralo se 2013. godine kada ga je Kohorta malo uredila i tamo proslavila svoj 25. rođendan.
Dugo je vremena ostalo aktivno i dvorište Vege u kojemu su se održavale manifestacije kao što su Osječko ljeto mladih, Osječko ljeto kulture, Dani piva i UFO. Štoviše, Gradska uprava prije više od desetak godina planirala je prenamijeniti objekt u dio Muzeja Slavonije, dok su Edi nudili i pomoć kako bi iznova pokrenuo Vegu. Od svih se tih ideja, nažalost, odustalo i posljednjih godina tamo više nema ničega, osim uspomena u srcima njezinih posjetitelja.
”Vrijeme je da na Vegi rade neki novi ljudi”
”Često posjećujem Osijek jer se u njemu osjećam domaće i imam mnogo poznanstava. Baš sam ga nedavno obišao sa sinom te se fotografirao s njim ispred Vege. Dakako, čim ugledam taj prostor, u meni se probudi velika nostalgija, ali i sreća s obzirom na sve što se u njemu događalo tih vremena. Ipak, danas živim u Splitu i smatram kako je vrijeme da na njemu rade neke nove generacije”, ponosno i istovremeno sjetno zaključuje Edo.

Serijal ”RetrOSpektiva noćnoga života” otkriva kako se živjelo i družilo, što se slušalo i što je bilo aktualno prijašnjih godina u izlascima u našemu gradu. Vega je svakako bila jedan od prvih i najvećih osječkih ugostiteljskih objekata u kojemu je, s obzirom na njezine sadržaje, svatko mogao pronaći svoje mjesto, dok danas predstavlja pomalo zapušteni prostor s i dalje mnogo potencijala.
Za dva tjedna nastavljamo predstavljati lokacije i ugostiteljske objekte koji su nekada žarili i palili Osijekom, a danas su zatvoreni, srušeni ili prenamijenjeni. Ako i vi znate takav lokal ili želite podijeliti svoja sjećanja na izlaske iz prošlih desetljeća u Osijeku, javite nam se na e-mail adresu: mirela.belaj@sib.hr.