Uvođenje napojnica putem kartica u osječkim ugostiteljskim objektima susreće se s nizom izazova – od softverskih, računovodstvenih i poreznih poteškoća, pa sve do sumnji i strahova prisutnih kod konobara i vlasnika lokala

Prošlo je gotovo mjesec dana od uvođenja davanja napojnice preko kartice u hrvatskim ugostiteljskim objektima. Riječ je o izmjeni zakona kojom se omogućilo to da, nakon fiskalizacije računa, gosti koji svoje piće plaćaju karticom odaberu žele li preko nje ostaviti konobaru i bakšu, što sve donedavno nije bilo moguće, već se napojnica plaćala isključivo gotovinom.

Iako je program profunkcionirao, u brojnim osječkim kafićima navedena mogućnost još uvijek nije zaživjela u praksi. Prije svega, skeptičnost prema njoj izražavaju sami vlasnici ugostiteljskih objekata, tvrdeći kako to zahtijeva mnogo više administrativnog posla nego što je to bio slučaj ranije.

Sadržaj se nastavlja...

''Još uvijek čekamo prve napojnice ostavljene putem kartice. Kupci se i dalje pridržavaju starih navika, a i konobari preferiraju bakše u gotovini koje mogu uzeti odmah. Osim toga, čekamo i upute kako ih uopće knjižiti i isplaćivati konobarima, što će biti s onima čiji su računi blokirani, je li to prihod koji također ulazi u blokadu, kojem konobaru ide koji iznos – sve su to pitanja koja još uvijek vise u zraku, a nama će predstavljati povećanje ionako opsežnih računovodstvenih poslova u tvrtki'', ističe za SiB.hr Gordan Šestić, vlasnik nekoliko osječkih ugostiteljskih objekata.

Na napojnice bi konobari tako mogli čekati i po mjesec dana, i to umanjene za proviziju koja bi išla kartičarskim kućama. Uz to, morat će se paziti na to da uplaćene bakše ne prelaze neoporezivi iznos od 3.360 eura godišnje po konobaru, dok će se sve iznad toga oporezivati po stopi poreza na dohodak.

''Ljudi ne vode brigu o tome da plate račun za struju, a kamoli o tome koliko su napojnice dobili tijekom godine. To može biti vrlo škakljivo jer bi nas u siječnju moglo dočekati pismo iz Porezne uprave u kojemu će pisati da smo dužni državi budući da su naši konobari, primjerice, primili 100 eura napojnice više nego što su smjeli'', navodi Tomislav Vajda, vlasnik Barcelona puba.

U njegovom kafiću još nije omogućeno ni kartično plaćanje pića, no i to će, tvrdi, uvesti kroz tri mjeseca jer se dogodi da njihovi stalni gosti dođu u lokal bez gotovine. Naime, u današnjem je društvu sve češća praksa plaćanja karticom u gotovo svim objektima, pa tako sve manje ljudi preferira gotovinu i u kafićima.

''Žao mi je kada vidim da netko plati piće karticom i onda konobar ne dobije bakšu, a mogao je da se ta opcija uvela ranije. Međutim, sada kada je omogućena, godišnji bi iznos bakše trebao biti neograničen jer to je ipak novac konobara i napojnica njima, a ne državi. Ipak, ona si uzima za pravo oporezivati ju zbog regulacije novca'', primjećuje Berislav Mlinarević, vlasnik Waldingera.

Sva se tri sugovornika slažu kako će navedena praksa prije zaživjeti u restoranima budući da je tamo riječ o mnogo većim iznosima koji se potroše, češćem plaćanju karticom i generalno višim napojnicama. S obzirom na to, smatraju kako se u kafićima neće ništa znatno promijeniti, niti će konobari zabilježiti veći financijski napredak u smislu povećanja bakši na kraju godine.

''Meni bi bilo iznenađenje da ljudi masovno počnu napojnice ostavljati karticama. To nije neka senzacija i ljudi koji nisu ostavljali napojnice, neće to činiti ni ubuduće. Također, oni koji plaćaju karticom, mogu u gotovini ostaviti 50 centi, jedan euro ili bilo koji iznos koji smatraju vrijednim dobivene usluge. Čini mi se kako je to više neki 'spin' kako bi se građani imali čime baviti jer je od svih današnjih problema očito jedan od najvećih kako će jadni potrošači nagraditi konobare dok plaćaju samo karticom'', misli Šestić.

Dodaje kako je intencija uvođenja davanja bakše putem kartice zasigurno bila usmjerena prema turizmu budući da su upravo turisti oni koji ne koriste toliko gotovinu prilikom kupovine. Ugostiteljski objekti poput onih na jadranskoj obali u jeku sezone imat će od toga neke koristi, dok će u osječkim lokalima, smatraju vlasnici, trebati proći duže vremena prilagodbe na spomenutu situaciju.

''Mislim da, barem u početku, nijedna strana neće biti zadovoljna – ni mi kojima će to usporavati novčani tijek, ni konobari kojima bakša treba danas, a ne sutra, prekosutra ili za mjesec dana, ni posjetitelji koji su kod nas još uvijek nepovjerljivi prema plaćanju karticom, posebice stariji'', naglašava Vajda.

Porazgovarali smo, stoga, i s nekim konobarima u osječkim kafićima te ih priupitali što misle o toj opciji. Uz vlasnike, ni nijedan konobar njome zasad nije zadovoljan.

''Cijeli je taj postupak dosta kompliciran, a i bakši će, pretpostavljam, biti mnogo manje nego prije. Taj će neoporezivi dio nama sjedati na plaću, pri čemu ćemo morati paziti na to koliko smo je uopće dobili kako ne bismo prešli određeni limit, dok smo prije bili sretni sa što većom napojnicom koju bismo dobili odmah na ruke i koja nam je ulazila u dnevnu zaradu'', govori Danijel iz Korza 23.

''Manču prijavljivati na porez? Ne znam, meni je to najgluplja stvar koju su mogli uvesti u već ionako zahtijevan posao nas kobonara, a i računovođa koji će morati raditi dvojne obračune'', govori nam druga konobarica.

"Po mome je mišljenju prikladnije ostavljati napojnice u gotovini, dok će to karticom biti malo kompleksno i nama, ali i posjetiteljima. Primjerice, gosti možda neće moći precizno odrediti koliki će iznos ostaviti, pogotovo sada kada se uveo euro i ljudi se nisu ni na njega do kraja naviknuli. Uz to, mislim da je posjetiteljima još uvijek draže davati bakšu 'po starinski' i nekako vidim po njima da su tada baš zadovoljni, a i mi smo jer taj novac možemo iskoristiti odmah nakon smjene i nije podložan oporezivanju. No, vrijeme će sve pokazati'', zaključio je treći konobar.

S obzirom na navedene izjave, jasno je kako se uvođenje napojnica putem kartica u osječkim ugostiteljskim objektima susreće s nizom izazova – od softverskih, računovodstvenih i poreznih poteškoća, pa sve do sumnji i strahova prisutnih kod konobara i vlasnika lokala. Kako će se situacija dalje razvijati i hoće li ova praksa s vremenom ipak postati široko prihvaćena, ostaje za vidjeti.