U naselju se ne nalazi niti jedna kuća, već ga uglavnom čine stambene zgrade koje se, između ostaloga, nazivaju svojevrsnim nadimcima poput ''baterija'' (objekti iza osnovne škole) i ''žeželja'' (objekti u središtu naselja)

Na redu je još jedan članak iz serijala ''Osječki kvartovi''. U serijalu svake druge nedjelje iznosimo obilježja, odnosno prednosti i mane svakog pojedinog kvarta u gradu na Dravi. Mnogi među nama nerijetko požele odseliti ili otputovati negdje kako bi promijenili okolinu, a još uvijek ne poznajemo dovoljno dobro grad u kojemu živimo i sve ono što on zapravo nudi.

Četvrti je na redu Vijenac Ivana Meštrovića koji, iako se službeno ne smatra kvartom, prvo je i najstarije osječko planski izgrađeno višestambeno naselje koje pripada Gradskoj četvrti Tvrđa.

Sadržaj se nastavlja...

Povijesno gledano, naselje se krenulo graditi još sredinom 50-ih godina prošlog stoljeća te je sve do 1993. godine nosilo naziv Vijenac Borisa Kidriča, iz čega i dolazi skraćenica VBK po kojoj ga još i danas zovu svi njegovi stanovnici, ali i većina ostalih Osječana.

Međutim, zanimljivo je spomenuti kako se na tom prostoru, odnosno između Vukovarske ceste i željezničke pruge prema Baranji nalazio Koturaški (biciklistički) športski klub ''Tomislav'', za koji se pretpostavlja kako je počeo djelovati 1926. godine.

Na današnjem Vijencu tada su se nalazila polja, konjušnice i vojarna, a naselje je, kao što su Tvrđu okruživale zidine, bilo zaštićeno svojevrsnim grudobranima u obliku zvijezda radi zaustavljanja eventualnog napada.

Prostor današnjeg Vijenca Ivana Meštrovića na izresku plana Osijeka (Essek) iz Vodiča grada Osijeka 1893.; FOTO: Državni arhiv u Osijeku

Klub je prestao djelovati tijekom Drugog svjetskog rata, nakon čega je 1950-ih i 1960-ih godina krenulo razdoblje izgradnje višestambenih jednokatnica u centru naselja, u kojemu se ujedno nalazila prva osječka samoposlužna trgovina ''OTP'', također izgrađena sredinom 50-ih godina.

Prilikom druge faze izgradnje Vijenca, koja je završila krajem sedamdesetih, došlo je do umetanja novih kućnih brojeva bez ikakvih kriterija, zbog čega je danas, kao i na Sjenjaku, na Vijencu prisutan problem ''razbacanih brojeva''.

Nekadašnja samoposlužna trgovina ''OTP''; FOTO: Facebook/Osječka slikovnica

Na broju 102 nalazi se pak najpoznatija stambena zgrada u naselju i jedna od najviših građevina u Osijeku – ''Četverolist''. Navedeni je objekt izgrađen 1973. godine, a sastoji se od 128 stanova na sveukupno 18 katova. Zgrada je smještena u blizini željezničke stanice Osijek – Dravski most, dječjeg igrališta, Remize, Kampusa i bolnice.

Međutim, prije ''Četverolista'' na spomenutoj se lokaciji nalazio tzv. Mali Pariz, ''naselje u naselju'' sazdano od montažnih kućica iliti ''baraka'' namijenjenih za smještaj radnika koji su gradili Vijenac. Njega se sa sjetom prisjeća 68-godišnja Nada koja na Vijencu živi od svoje devete godine.

''Mladi nikada neće upoznati onaj čarobni Mali Pariz u kojemu je živio svakojaki svijet. Neće upoznati ni građenje zemunica po livadi u kojima smo se skrivali i igrali nekih imaginarnih ratova, ni čari pečenja kukuruza na otvorenoj vatri, ni penjanje po divljoj trešnji ispred željezničke stanice'', govori Nada.

FOTO: Facebook/Grad Osijek

Među ostalim kultnim povijesnim lokacijama Vijenca (koje su se većinom nalazile u centru naselja), stanovnici, uz ''Četverolist'', ističu nekadašnji šoping-centar, studentski dom, restoran, ribarnicu, povrćarnu, dvije trgovine namještajem, frizerske salone (još uvijek postoji jedan), postolarsku radnju, mjenjačnicu, videoteku, trgovinu odjećom ''Tom-Grad'', pekarnicu ''Zlatno zrno'', PIK Vrbovec (današnji Konzum) i Kadenu (današnji NTL).

''Ispred Kadene bila je mala tržnica na kojoj se moglo kupiti voće i povrće. U blizini škole nalazio se 'Maxi', a kasnije 'Lukas' koji je danas zapušten objekt. Stanari su 'Četverolista' u prizemlju imali trgovinu 'Jelengrad'. Nije loše prisjetiti se ni malenih vrtova iza 'baterija', između garaža i OLT-a koji su danas, nažalost, također većinom zapušteni'', opisuje 31-godišnja Ana koja je isto tako stanovnica Vijenca od rođenja.

Izgradnja nebodera ''Žeželj'' 1965. godine; FOTO: Facebook/Osijek – kakav je bio nekada

Starijim se stanovnicima u sjećanje ponajviše vraća objekt ''Plavi cvijet'' na Feđiki koji je u to vrijeme predstavljao popularno okupljalište mladih. Međutim, upravo su otamo krenuli prvi sukobi, a potom i ulične tučnjave između Jugovaca i Vijencaša.

''Jednom se prilikom nas 11 Vijencaša sukobilo s 250 Jugovaca. Srećom, sukob je riješen mirnim putem, odnosno nije bilo došlo do tučnjave jer, u protivnom, ne znam bismo li uspjeli izvući žive glave'', ističe 47-godišnji Darije, među Vijencašima poznat i kao Babilon.

Pogled s VBK na Tvrđu 1984. godine; FOTO: Siniša Kasumović

Na njega se nadovezuje 65-godišnji Željko (Bendžo) koji kaže kako je, iako se možda ne misli tako, Vijenac također, kao i Jug II, u ono vrijeme bilo radničko naselje puno vojnika, HEP-ovaca i OLT-ovaca koji su u njemu živjeli. Vijencaši su se, navodi dalje, oduvijek držali zajedno i smatraju se svojevrsnim čuvarima tradicije. U konačnici, Vijenac je iznjedrio i prve osječke redare.

''Uvijek su nas krasile tri stvari: zajedništvo u problemima, mali nogomet i NK Osijek'', dodaje 42-godišnji Mario Zečević, jedan od osnivača Malonogometnog kluba ''Osijek VBK'' koji je nastao upravo na Vijencu još sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća, ali službeno postoji od 2005. kada ga je prvotno pokrenuo nedavno preminuli Robert Kremsner, a 2009. godine preuzeo Zečević.

FOTO: Mario Zečević

Danas Vijenac Ivana Meštrovića predstavlja naselje s oko pet tisuća stanovnika omeđeno Vukovarskom cestom (južno), željezničkom prugom (istočno), Ulicom kneza Trpimira (zapadno) te Ulicom cara Hadrijana (sjeverno). U naselju se ne nalazi niti jedna kuća, već ga uglavnom čine stambene zgrade koje se, između ostaloga, nazivaju svojevrsnim nadimcima poput ''baterija'' (objekti iza osnovne škole) i ''žeželja'' (objekti u središtu naselja).

FOTO: Ivica Benić/SiB.hr

Predsjednik Gradske četvrti Tvrđa Damir Šebo ističe kako kvadrat stana od 50 kvadratnih metara u navedenom naselju prosječno košta 1800, a u novogradnji u ostatku Osijeka 2500 eura. Ipak, stanovi se na Vijencu trenutno više iznajmljuju nego što se kupuju i prodaju, pa ga posljednjih godina uglavnom naseljavaju studenti.

''Prvo su što me asocira na Vijenac fleksibilnost i praktičnost. Osim prisutnosti svih nužnih sadržaja, živim u blizini Kampusa, svih menzi i većine fakulteta. Iako nema noćnih klubova, obližnja Tvrđa sadrži sve potrebno za dobar provod'', uočava 24-godišnji student Dino koji živi dvije godine u iznajmljenom stanu na Vijencu.FOTO: Ivica Benić/SiB.hr

Međutim, Vijenac Ivana Meštrovića pogodan je za život pripadnika svih generacija. U naselju se tako nalaze dva spomenuta trgovačka centra, dva kafića (Caffe bar Verdi i Caffe bar Mursa za koji stanovnici kažu kako ima najbolju atmosferu tijekom gledanja nogometne utakmice u kojoj igra hrvatska reprezentacija), kiosk, ljekarna, pekarnica, cvjećarna i željeznička stanica na koju staje vlak koji vozi do Belog Manastira.

Iako nema restorana, poštanskog ureda, ambulante, banke i bankomata, svi se navedeni objekti nalaze u Tvrđi ili u ostalim kvartovima do kojih se pješice dođe za maksimalno 15 minuta. Na sjevernoj je strani naselja tramvajska, a na južnoj autobusna stanica, dok se na zapadnoj strani nalazi centar grada, a na istočnoj bolnica i Donji grad. Blizu su Vijenca, u konačnici, i dvije benzinske crpke, Srednjika i Eurodom, a naselje je sa svih strana omeđeno biciklističkim stazama.

FOTO: Ivica Benić/SiB.hr

Veliki je broj sadržaja i za obitelji s djecom. Tako se na Vijencu nalaze dvije odgojno-obrazovne ustanove, vrlo blizu jedna drugoj – OŠ ''Vijenac'' koja je 28. studenoga obilježila 60 godina postojanja i Dječji vrtić Osijek. Tamo su i četiri dječja igrališta – kod Konzuma, mjesne zajednice, ispred ''Četverolista'' i u Dolinama kod Europske avenije koje također još obiluju i klupama, spravama za vježbanje, nogometnim i košarkaškim igralištem, parkom za pse te travom i drvećem. Upravo zbog njih se Vijenac nerijetko smatra najzelenijim dijelom Osijeka.

''Imam psića s kojim svakodnevno šećem po naselju. S obzirom na to da su moje potrebe male, u njemu imam uglavnom sve'', kaže Nada.

FOTO: Ivica Benić/SiB.hr

Ipak, većina obitelji s djecom provodi vrijeme na Ivaninom trgu ispred NTL-a koje je ime dobilo po 13-godišnjoj djevojčici Ivani Vujić, prvoj civilnoj žrtvi Domovinskog rata u Osijeku. Umirovljenici redovito održavaju svoje susrete u mjesnoj zajednici, hrvatski vojni invalidi u udruzi HVIDRA, dok su osobe s invaliditetom priključene Udruzi UPIT.

FOTO: Ivica Benić/SiB.hr

U naselju od 2009. godine djeluje i spomenuti MNK ''Osijek VBK'' koji već godinama ostvaruje zapažene rezultate na brojnim turnirima. Naime, riječ je o klubu koji predstavlja poveznicu tadašnjih MNK ''Mursa'' i MNK ''Skripta'' koji su se spojili te do danas iznjedrili mnoge malonogometne reprezentativce i članove stručnog stožera.

Osim malonogometnog kluba, sugovornici ističu kako je Vijenac Ivana Meštrovića iznjedrio brojne druge uspješne sportaše poput Davora Šukera, Nenada Bjelice, Donne Vekić i Branka Bogdanovića, svjetskog prvaka u kuglanju.

Kako bi se i vizualno prikazali uspjesi i zajedništvo navedenog naselja, zgrade Vijenca obiluju grafitima s različitim natpisima koji opisuju navijače, ali i Vijencaše u cjelini. Među njima se ističu murali u čast HOS-u i pokojnom generalu Blagi Zadri. Godine 2006. Vijeće GČ Tvrđa u naselju je podiglo i spomenik pripadnicima I. satnije I. bojne 106. brigade HV, pripadnicima civilne i narodne zaštite i svim građanima GČ četvrti Tvrđa sudionicima Domovinskog rata.

FOTO: Ivica Benić/SiB.hr, Mario Zečević

Glazbene se probe kultnih bendova iz Osijeka i okolice održavaju u Atomcu, nekadašnjem atomskom skloništu koje je danas pretvoreno u moderno okupljalište mladih umjetnika. Jedan je od takvih bendova nastao upravo na VBK Debeli Precjednik.

Od aktualnih pak radova na Vijencu, Damir Šebo ističe nedavnu obnovu nogostupa u blizini škole i izgradnju novog poslovnog objekta na mjestu nekadašnje spomenute samoposlužne trgovine koja će, predviđa se, biti završena sredinom iduće godine.

Međutim, velika je mana navedenog naselja, smatraju sugovornici, nedostatak parkinga.

''Parking je moguć isključivo pred zgradama te, budući da se ne naplaćuje, često ga koriste ljudi koji rade u blizini, pa mi koji živimo u naselju nemamo gdje parkirati. S obzirom na to, zna se dogoditi da se auti svuda parkiraju, pa i na travnatim površinama i između stabala'', opisuje Ana.

>>> Osječki kvartovi [KARTA] <<<

Unatoč tome što se stanovnici žale na nedostatak parkinga i ''raspršenost'' kućnih brojeva (za čije su se rješavanje već iznosili različiti prijedlozi), predsjednik GČ Tvrđa naglašava kako se na Vijencu intenzivno radi na poboljšavanju situacije s parkingom.

FOTO: Ivica Benić/SiB.hr

''Trudimo se svakodnevno poboljšavati živote njegovih stanovnika i raditi na aktualnim stavkama kao što su parking, ceste, nogostupi i komunalna infrastruktura'', navodi Šebo te dodaje kako se ove godine za Dan gradske četvrti Tvrđa 29. rujna najveći broj manifestacija odvijao upravo na Vijencu, dok se trenutno u Tvrđi održava Advent.

Vijenac Ivana Meštrovića četvrti je u nizu kvartova koje smo obradili u okviru ovoga serijala. Naš Osijek prikazujemo na što detaljniji, zanimljiviji, kreativniji i kvalitetniji način jer shvaćamo da svaki njegov stanovnik ima za reći – zašto je baš i po čemu osječki kvart u kojemu on živi poseban i što bi u njemu eventualno trebalo promijeniti.

Ako i vi želite pridonijeti serijalu s bilo kakvom pričom o svom kvartu koju smatrate važnom, javite nam se na e-mail adresu: [email protected] i pratite nas jer već iza Nove godine pišemo o Gornjem gradu!