Većina Osječana navedeni kvart povezuje upravo s tom starom gradskom jezgrom koja danas, osim što je kulturno središte, centar je osječkog noćnog života s gotovo 20-ak različitih ugostiteljskih objekata

Serijal članaka centralnog naziva ''Osječki kvartovi'' nastavlja se. U njemu svake druge nedjelje donosimo karakteristike, odnosno prednosti i mane svakog pojedinog kvarta u gradu na Dravi. Mnogi među nama nerijetko požele odseliti ili otputovati negdje kako bi promijenili okolinu, a još uvijek ne poznajemo dovoljno dobro grad u kojemu živimo i sve ono što on zapravo nudi.

Treća je na redu Tvrđa, stara gradska jezgra koja je tijekom 17. i 18. stoljeća predstavljala srce Osijeka i njegove revitalizacije.

Sadržaj se nastavlja...

Nakon oslobođenja grada 1687. godine, bilo je nužno stvoriti sve preduvjete kako bi se u slučaju ponovne turske ugroze grad i njegova okolica mogli učinkovito suprotstaviti i zaštititi.

Pod vodstvom generala Johanna Stephana baruna von Beckersa, vojne su vlasti 1712. godine prionule planskoj izgradnji barokne tvrđave koja je tako s vremenom postala središte razvoja cjelokupnog Osijeka. Glavni se dio radova odvijao između 1710. i 1719., dok se završetkom Tvrđe smatra 1722. godina, iako su gradnje manjeg opsega nastavljene do šezdesetih godina 18. stoljeća.

Na današnji izgled osječke Tvrđe utjecale su ponajviše nizozemske tvrđave kako izgledom, tako i okolišem. Kako je veliki broj navedenih utvrda izgrađen na nizinskom i močvarnom zemljištu, tako se von Beckers upravo po uzoru na to odlučio na izgradnju tvrđave takvog tipa.

Središte Tvrđe iliti Nutarnjeg grada, kako se tada nazivala, predstavljao je Vinski trg (današnji Trg Svetog Trojstva) koji je, osim za potrebe vojske i građanstva, služio za prodaju vina, po čemu je i dobio naziv. Godine 1729. udovica generala Petraša, zapovjednika osječke tvrđave, dala je podići na Trgu zavjetni Kugin spomenik koji je trebao čuvati grad od kuge, što potvrđuju sveci koji se nalaze na njemu, a to su sv. Sebastijan, sv. Rok, sv. Rozalija, sv. Karlo Boromejski i sv. Franjo Ksaverski.

Prvi prsten oko Trga predstavljale su vojne i civilne upravne zgrade, i to ponajprije zgrada Generalata (današnji Rektorat Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku) podignuta 1726. godine. Drugi su prsten sačinjavali civilni i vjerski objekti, građanske kuće, svratišta te razni obrti i trgovine.

Kada je pak riječ o tadašnjem stanovništvu Tvrđe, u njoj su kao, prije svega, vojnom objektu dominirali vojnici i vojni časnici, s kojima su, nakon povlačenja Turaka, došli i civili iz Gornje Austrije, Bavarske, Češke, Poljske, Ugarske i ostalih zemalja. Zanimljiva je činjenica kako su u ono vrijeme vojne vlasti poticale brakove vojnika budući da je to činilo vojnu službu privlačnijom, pa se veliki broj vojnika, kojih je u to vrijeme u cjelokupnom Osijeku bilo i do 11 tisuća, tijekom boravka u Tvrđi oženio.

Tvrđa je tijekom 17. i 18. stoljeća ujedno imala i najviše stanovnika ikada, a razlog je tome vjerojatno početak intenzivnog naseljavanja tvrđavskih ''majura'' njemačkog stanovništva. Naime, u Tvrđi tada je bilo živjelo preko 50 % Nijemaca, dok je hrvatsko stanovništvo činilo svega 30 %. Među ostalim su se tadašnjim Tvrđanima posebno isticali Talijani, Česi, Mađari i Francuzi.

Uz vojnu posadu, Tvrđu su tijekom 19. i 20. stoljeća nastavili naseljavati obični građani, i to uglavnom obrtnici koji su većinu slobodnog vremena provodili u krčmama, ispijajući vino i igrajući društvene igre. Naime, gostionice bile su najomiljenija svratišta cjelokupnom građanstvu, a neke su od najpoznatijih bile ''K Topu'', ''K zlatnom gvozdu'', ''K bijelom konju'', ''K crnom orlu'' i ''K zlatnoj kuli''.

FOTO: Facebook/Prijatelji o Osijeku

''Također, u mladosti imali smo gostionicu na Trgu 'Orijent'. Bilo nam je tu lijepo živjeti – igrali smo nogomet na Srednjoškolskom igralištu i kod Kuginog spomenika, 'visili' smo s djevojkama iz Ekonomske na Trgu, kupali se kod Iktusa i preplivavali Dravu do Kopike, gdje bismo, od sitnih kovanica čuvanih po džepovima hlača, popili pivo i vratili se natrag, ponovno plivajući'', prepričava za SiB.hr 66-godišnji Miroslav koji u Tvrđi živi cijeli život.

Dodaje i kako su se u Ulici Franje Kuhača redom nalazili obućar, slastičarnica, trgovina, brijač, ćevabdžinica, spomenuti ''Orijent'', povrćarna, pekarnica i mliječna kuhinja u kojoj su objedovali učenici nekadašnje OŠ ''Ivica Šestak'', a umjesto koje je danas na istom mjestu jedna od zgrada Ekonomske i upravne škole Osijek.

53-godišnja Marijana, bivša učenica Ekonomske škole koja je inače odrasla na obližnjem Vijencu Ivana Meštrovića pak spominje kako je s razrednim kolegama trčala pod školskim odmorima nešto prizalogajiti u nekadašnji ''Zdravljak Maja'' koji se također nalazio na Trgu. Iako u Osijeku ne živi već desetak godina, upravo ju za osječku Tvrđu vežu divne uspomene. Posebno se prisjeća snimanja američke mini serije ''Rat i sjećanja'' 1986. godine, u kojoj je i sama statirala.

''Glumili smo ekipu koja je završila u logoru i danima zbog toga nismo išli na nastavu. To je sigurno trajalo nekih mjesec dana i bio je svima nama doživljaj. Okruženi smo bili američkim glumcima i sve je bilo baš kao u filmu'', objašnjava Marijana te dodaje kako im je kultno mjesto izlazaka bio Bastion.

Jedno su od glavnih povijesnih obilježja Tvrđe konačno bile i zidine za koje danas malo Osječana zna, a koje su okruživale cijelu utvrdu, sve dok nisu srušene 1926. godine. Naime, tvrđava imala je četvora vrata: Nova (južna), Vodena (sjeverna), Carska (istočna) i Valpovačka (zapadna). Od ta četiri ulaza, do danas ostao je samo jedan – sjeverni, odnosno Vodena vrata.

Godine 2019. pregovaralo se o njihovoj ponovnoj izgradnji, no Društvo arhitekata grada Osijeka nije se složilo s time, smatravši kako bi to poremetilo prisutnost obližnjih parkova, zelenila i javnih objekata.

Fotogalerija

Danas Tvrđa predstavlja službenu gradsku četvrt s oko deset tisuća stanovnika. Iako se proteže od Svačićeve do Stepinčeve ulice, većina Osječana navedeni kvart povezuje upravo s tom starom gradskom jezgrom koja danas, osim što je kulturno središte, centar je osječkog noćnog života s gotovo 20-ak različitih ugostiteljskih objekata.

''Glavne su prednosti Tvrđe taj osjećaj starine i izlasci. Kao studentica, mnogo izlazim, a većina je gradskih događanja upravo u Tvrđi. To je, doduše, dvosjekli mač ako vam smeta buka. No, za moje je životno razdoblje to savršeno –  volim biti blizu vreve i života, a Tvrđa toga nudi napretek! Što se tiče sadržaja, ima svega pomalo – od pretežito cajki, preko akustičnih svirki, pa sve do drum'n'bass-ea i trasha, iako poznajem dosta mladih alternativaca koji žele još nešto 'jače''', govori 20-godišnja studentica Nika koja živi tik do klubova.

FOTO: Antonija Štajduhar/SiB.hr

Jedino joj znaju biti naporni trenutci u kojima joj pijanci usred noći dođu pod prozor i krenu nešto dovikivati ili se pak tući i nadglašavati. Ističe kako joj je najzanimljiviji trenutak bio kada joj je potpuni stranac doviknuo pod prozor: "Može nessica?''.

Unatoč tome što je u Tvrđi cijeli život, umirovljeniku se Miroslavu pak nimalo ne sviđa ta buka koja je neminovna pojava svakoga vikenda u staroj jezgri.

''Galama je od četvrtka navečer do nedjelje ujutro. U nedjelju ujutro izađem van, uzmem metlu pa pokupim boce i razbijeno staklo pred kućom da mi žena ne bi rasjekla gume od bicikla. Kada je toplo vrijeme, povučem šlauf na ulicu pa ju operem jer ovdje se nerijetko znaju vršiti i nužde po našim kapijama. Naše su ulice kao javni toaleti'', smatra Miroslav te dodaje kako bi rješenje tog problema bilo postavljanje kamera u svakoj ulici u Tvrđi. U njegovoj pak Ulici Danice Pinterović, kao i na dijelu Kuhačeve i Ulice Kamila Firingera ne radi niti javna rasvjeta, na što je Miroslav već nekoliko puta upozoravao.

FOTO: Ivica Benić/SiB.hr

Ipak, kao prednosti života u Tvrđi, i to posebno za umirovljenike ističe blizinu Doma zdravlja u Zagrebačkoj ulici, ali i bolnice, Promenade te javnog prijevoza, odnosno tramvaja. Također, Tvrđa je sama po sebi prepuna kulturnih institucija koje su očuvane do današnjih dana, a to su, između ostaloga, Arheološki muzej, Državni arhiv (koji se nalazi u zgradi bivše vojarne), Muzej Slavonije te Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

U Tvrđi također nalazi se i zgrada Gradskog vijeća i gradonačelnika, dok na mjestu nekadašnjeg disko kluba Vega, u blizini Vodenih vrata, svoje sjedište još od 2005. godine ima navijačka grupa Kohorta.

FOTO: Ivica Benić/SiB.hr

Iako četvrt nema osnovnu školu i vrtić, u Tvrđi prisutne su četiri srednje škole (Jezična gimnazija, Matematička gimnazija, Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti te Ekonomska i upravna škola), Glazbena škola Franje Kuhača te zgrade Prehrambeno-tehnološkog fakulteta i Odsjeka za kulturu, medije i menadžment. Uz bogatu ugostiteljsku ponudu, kvart još ima i slastičarnicu, kopirnicu, trgovinu i tri pekarnice, od kojih su dvije gotovo stalno otvorene, posebice vikendom. Sve donedavno imao je i poštanski ured.

Svakako treba spomenuti i dvije kvartovske župe – crkvu sv. Mihaela arkanđela izgrađenu, kao i većina svih zgrada u članku, tijekom 18. stoljeća, točnije 1733. godine te Franjevački samostan u kojemu se, između ostaloga, organiziraju antunovske pobožnosti. Tri su i trga u staroj jezgri – spomenuti Trg Svetog Trojstva, Trg Jurja Križanića te Trg Vatroslava Lisinskog koji je rekonstruiran i uređen 2019. godine u okviru projekta ''Stara pekara''.

FOTO: Ivica Benić/SiB.hr

Unatoč vidljivoj prisutnosti brojnih sadržaja, sugovornici navode kako u staroj jezgri isključivo žive studenti i umirovljenici. Ostali pak u Tvrđi kupuju nekretnine isključivo kako bi ih iznajmljivali, ili je pak riječ o socijalnim stanovima. Na kraju krajeva, Nika je također studentica koja živi tri mjeseca u iznajmljenom stanu te, sukladno tome, tvrdi kako nije upoznala mnogo susjeda, ali oni su koje je ili studenti, ili stariji ljudi.

''Međutim, iako ne živim dugo ovdje, zaljubila sam se u staru gradnju, kako vanjskog dijela građevina, tako i unutarnjeg. Iako sam studentica i volim izlaske, najdraži su mi dijelovi Tvrđe njezina arhitektura i ulice. Volim ujutro prošetati i samo vidjeti kako kvart izgleda. Sve nekako odiše dušom'', opisuje Nika.

Među najljepšim lokacijama Tvrđe Nika i ostali sugovornici tako spominju Vodena vrata, vodotoranj, Rondel velikana (Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog samo su jedni od njih) te utvrdu Bastiona s koje se prostire predivan pogled na Dravu i Promenadu. Na turska osvajanja, osim cjelokupne barokne Tvrđe, još uvijek pak podsjećaju topovi smješteni ispred Bastiona koji gledaju na lijevu obalu Drave, dok se na Trgu Svetog Trojstva nalazi nezamjenjivi Ginko koji čini najpoznatije, najstarije i najslikanije osječko stablo.

FOTO: Ivica Benić/SiB.hr

Ono je zbog čega je Tvrđa u posljednje vrijeme još privlačnija svakako njezina gotovo cjelokupna obnova koja je završila sredinom rujna. Riječ je o jednom od strateških projekata Grada Osijeka vrijednom gotovo 17 milijuna eura, od čega je 8,9 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Projektom obnovljena je površina od oko 30 tisuća kvadratnih metara, a radovi obuhvatili su izgradnju kanalizacijske, vodovodne, vrelovodne, telekomunikacijske i elektroenergetske mreže, kao i izgradnju kolničke konstrukcije, popločavanje ulica i pješačkih površina te obnovu javnog rasvjetnog sustava.

''Važno je reći da se građani koji žive u Tvrđi sada mogu priključiti na gradsku toplanu. Radovi bili su izuzetno izazovni jer ovdje su srednje škole, fakulteti, Rektorat, Gradska uprava, muzeji i ugostiteljski objekti koji su trebali normalno živjeti i obavljati svoje poslove dok se odvijaju radovi. Sa zadovoljstvom mogu reći da smo ih završili dva mjeseca prije roka'', izjavio je tada osječki gradonačelnik Ivan Radić.

Fotogalerija

Ipak, i dalje postoje poteškoće s prometom budući da je Tvrđa pretvorena u uglavnom pješačku zonu. Što se tiče parkirnih mjesta, postoji veliki parking u Eurodomu, no onaj u blizini Tuđmanovog mosta premalen je i nesiguran, posebice vikendom i u vrijeme održavanja manifestacija.

''Ako želite doći na Advent, morate parkirati u Donjem gradu ili kod Katakombi da bi uopće došli do Tvrđe. Veliki broj ljudi dolazi pa bude kaotično'', naglašava Marijana. Miroslav pak dodaje kako mu se često netko parkira pred kapiju, pa onda on ne može izvesti svoj automobil koji mu je parkiran u dvorištu.

FOTO: Ivica Benić/SiB.hr

Uistinu, u Tvrđi organiziraju se različite manifestacije, među kojima se ističu obilježavanje Dana Gradske četvrti Tvrđa 29. rujna, na sv. Mihaela, kirvaj na Antunovo, Večer vina i umjetnosti, Osječko ljeto kulture te brojni koncerti. Trenutno smo pak usmjereni prema Adventu koji se sada već tradicionalno tamo održava, a počinje već u petak.

Tvrđa treća je u nizu kvartova koje smo obradili u okviru ovoga serijala. Naš Osijek prikazujemo na što detaljniji, zanimljiviji, kreativniji i kvalitetniji način jer shvaćamo da svaki njegov stanovnik ima za reći – zašto je baš i po čemu osječki kvart u kojemu on živi poseban i što bi u njemu eventualno trebalo promijeniti.

Ako i vi želite pridonijeti serijalu s bilo kakvom pričom o svom kvartu koju smatrate važnom, javite nam se na e-mail adresu: [email protected] i pratite nas jer već za dva tjedna pišemo o Vijencu Ivana Meštrovića!