Osim brojnih drugih običaja, Veliki je petak, uz Pepelnicu ili Čistu srijedu, jedini dan u godini u kojemu Crkva propisuje strogi post i nemrs

Veliki petak kršćanski je spomendan Isusove teške osude, muke i smrti na križu, a slavi se petkom prije Uskrsa. Današnji je dan tako dio Vazmenoga trodnevlja koje čini s Velikim četvrtkom i Velikom subotom, a ujedno je i jedini dan u kojemu Katolička crkva ne slavi misna otajstva.

Osim brojnih drugih običaja, Veliki je petak, uz Pepelnicu ili Čistu srijedu, jedini dan u godini u kojemu Crkva propisuje strogi post i nemrs. To znači da se kršćanin smije jedanput do sita najesti, ali da njegov obrok ne smije uključivati meso, odnosno bilo kakvu namirnicu životinjskog podrijetla, osim ribe.

Sadržaj se nastavlja...

Međutim, post i nemrs na Veliki petak sami po sebi imaju smisla isključivo ako ih se promatra u zajedništvu sa cjelokupnim Vazmenim trodnevljem koje je centralno otajstvo kršćanske, odnosno katoličke vjere.

''Post i nemrs na Veliki petak, kao i na Čistu srijedu, imaju smisla jedino u osobnom i intimnom povezivanju s Bogom. Ta su dva dana, stoga, trenutci u kojima se vjernik sjedinjuje s Bogom i na taj materijalan način, odnosno kada se odriče od sebe, tjelesnosti, hrane i pića. Ipak, ako se post i nemrs ne povežu s duhovnom stvarnošću i onime što predstavljaju, dolazimo do promašaja. Sve će imati smisao ako čovjek vidi svoje odricanje kao, prije svega, duhovni čin budući da post i nemrs nisu samo materijalne kategorije, nego sredstva duhovnog usavršavanja vjernika'', pojašnjava vlč. dr. sc. Ivan Benaković, profesor na KBF-u u Đakovu.

Post i nemrs na Veliki petak već se dugo primjenjuju u Slavoniji i Baranji, uključujući i ostale običaje poput odlaska u crkvu čak i onih koji nisu vjernici. Međutim, vlč. Benaković ističe kako današnje društvo sve više napušta pučke pobožnosti, tragajući za slobodom, razumom i inteligencijom. Kako bi se ljude potaknulo na post i nemrs, potrebno im je ponajprije objasniti njihov smisao, i to izgradnjom zrele i odgovorne duhovnosti te pokazivanjem otajstva Boga.

''Potaknuti nekoga na to da posti izravnim putem gotovo je nemoguće jer će doći do kontraefekta. Međutim, tumačenje značenja spomenutih dana na vjerskoj razini s vremenom će pomoći ljudima da ih krenu živjeti. Ne treba robovati slovu zakona, nego treba ulaziti u njegov duh, pa će se tek potom lakše prihvaćati ne samo post i nemrs, nego bilo koja moralna zapovijed'', navodi vlč. Benaković.

Vlč. Ivan Benaković; FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr

Prema crkvenom zakonodavstvu, danas su dužni postiti svi katolici od 18. do 60. godine života, dok se nemrs obvezuje katolicima u dobi od 14 godina. Osobe koje su oslobođene posta i nemrsa su bolesnici i putnici.

''Unatoč svemu, ljudski bi život trebao biti u prvom planu, a ne poštivanje neke norme koju zapravo ne osjećate u srcu'', zaključuje vlč. Benaković.