Iako može izgledati komplicirano, današnji sustav omogućuje kršćanskim vjernicima diljem svijeta zajedničku proslavu ovog važnog blagdana, bez obzira na specifičnosti kalendara koje koriste

Uskrs je jedan od najvažnijih i najvećih kršćanskih blagdana budući da obilježava Kristovo uskrsnuće iz mrtvih, što je osnovni događaj kršćanske vjere.

No, ono je što može mnoge zbuniti činjenica kako svake godine pada na drugi datum. Dok su mnogi drugi blagdani fiksni u kalendaru, poput Božića koji se slavi 25. prosinca, datum Uskrsa razlikuje se od godine do godine. Zašto je tome tako?

Sadržaj se nastavlja...

Razlog leži u kompleksnom sustavu koji se koristi za izračunavanje datuma Uskrsa. Tradicionalno, Uskrs se prvotno slavio svake nedjelje, a od 2. stoljeća obilježava se jedanput godišnje, i to prve nedjelje nakon prvog punog mjeseca iza proljetne ravnodnevice koja se događa 21. ožujka. Taj je način određivanja datuma Uskrsa poznat kao lunisolarni kalendar.

Međutim, lunisolarne metode nisu uvijek jednostavne za izračunavanje, pa je Crkva usvojila ponešto drugačiji sustav za određivanje datuma Uskrsa, poznatiji kao računanje proljetne ravnodnevice prema julijanskom kalendaru. Prema tom sustavu, Uskrs pada na prvu nedjelju nakon prve punog mjeseca koja se uvijek događa u razdoblju od 21. ožujka do 25. travnja ('prvi proljetni uštap').

Taj način izračunavanja datuma Uskrsa, iako precizniji, nije savršen i može dovesti do varijacija u datumima. Razlog leži u razlici između julijanskog kalendara koji se koristi u pravoslavnom i gregorijanskog kalendara koji se koristi u zapadnom kršćanstvu.

Julijanski kalendar, koji je uveden 46. godine prije Krista, ima godinu od 365,25 dana, što je nešto duže od stvarnog trajanja zemaljske godine. Zbog toga se svake četiri godine dodaje dodatni dan kako bi se kompenzirala ta razlika, što rezultira tzv. prijestupnim godinama. Međutim, taj postupak nije posve precizan te je doveo do pomicanja kalendarskih događaja kroz stoljeća.

S druge strane, gregorijanski kalendar, koji je uveo papa Grgur XIII. 1582. godine, riješio je navedeni problem dodatnom prilagodbom. Naime, taj kalendar sadrži godinu od 365,2425 dana, što je bliže stvarnom trajanju zemaljske godine. Također, isti je propisao nova pravila za dodavanje prijestupnih godina, čime se postigla veća preciznost u određivanju datuma proslave Uskrsa.

Međutim, iako većina zapadnih crkvi slijedi gregorijanski, pravoslavne crkve i dalje koriste julijanski kalendar, što stvara dodatne varijacije u datumima Uskrsa.

Sve te razlike u kalendarima i metodama računanja dovele su do mijenjanja datuma Uskrsa svake godine. Ipak, iako može izgledati komplicirano, današnji sustav omogućuje kršćanskim vjernicima diljem svijeta zajedničku proslavu ovog važnog blagdana, bez obzira na specifičnosti kalendara koje koriste.

U konačnici, datum Uskrsa može varirati, ali njegovo značenje ostaje nepromijenjeno, predstavljajući simbol vjere, nade i obnove.