Evo kolike su plaće direktora u državnim firmama i agencijama

Nakon 'pljačke stoljeća' Mađari su otišli iz Uprave Ine, ali tri hrvatska člana se ne daju. Jer, ako sami daju ostavke onda neće dobiti otpremnine. Ali ako ih se smijeni, onda bi mogli.

Makar Plenković najavljuje da otpremninu neće dobiti, činjenica je da im u ugovorima lijepo piše da na to imaju pravo. I nisu jedini. Kako javlja RTL Direkt, stotine direktora, članova uprave raznoraznih državnih firmi i agencija imaju taj klasični zlatni padobran u svojim ugovorima. Kakve plaće i kakve padobrane imaju vlasnici državnih firmi, time se pozabavila Silvana Menđušić za RTL Direkt. Tema je kadroviranje u državnim tvrtkama.

Sadržaj se nastavlja...

"I onda to dovodi do toga da se ljudi koji možda nešto i znaju, uopće ne kandidiraju jer znaju da je naštimano. Ako niste dobili mig iz politike, nećete se niti javiti na natječaj", komentirao je Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Ekonomski analitičar Vuk Vuković ovako to objašnjava: "Uvijek se radi o kasti istih ljudi i ako malo pogledate te biografije, to su uvijek ljudi koji idu iz jednog regulatornog tijela u drugo, pa u javnu firmu, pa sve do ministarskih pozicija."

Šef Hrvatskih šuma ima plaću od 31.000 kuna

RTL Direkt je provjerio po imovinskim karticama kako se kreću primanja šefova državnih poduzeća i agencija. Evo nekih:

Direktor HROTE-a – Boris Abramović po imovinskoj kartici ima 22 i pol tisuće kuna. No, problem je što je tu svotu u kartici nije ažurirao od 2015. godine. Zaboravio je u imovinsku karticu unijeti novi iznos i predsjednik uprave HEP-a Frane Barbarić. Ta koju je prijavio prije četiri godine iznosi 22.900. Po podacima iz imovinske ima manju plaću od Kristijana Pavića izu ACI-ja. U Hrvatskim željeznicama primanja predsjednika uprava kreću se oko 25 tisuća. Šef Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupćić ima 31 tisuću, a Janafa oko 29 tisuća. Prvi čovjek Hrvatske pošte Ivan Čulo ima sličnu plaću.

'Puno, ali i premalo'

Je li to puno ili malo?

"Puno s obzirom na kapacitet ljudi koji obavljaju te funkcije, ali opet je premalo da privuče bolji kvalitet ljudi", navodi za RTL Direkt ekonosmki analitičar Vuk Vuković.

No visoke plaće, otpremnine i bonusi nisu pitanje morala…

"Tu je prije svega pitanje odgovornosti onoga tko je te ljude postavio, a nije ugradio nikakve mehanizme da u slučaju nekih nepodopština ostanu bez otpremnina. To je trebalo staviti u ugovore", nalazi rješenje Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.