Ponavljanje, a onda nakon Uskrsa u školu na daljinu ulazi i ocjenjivanje na daljinu

Usmeni i pismeni ispiti znanja u školi na daljinu postaju iznimka. Istraživački radovi, razni projekti, eseji i aktivnost u virtualnim učionicama ono su čime će učenici zaslužiti svoje ocjene.

''Mi na neku temu iz cjeline damo učenicima da sami osmisle zadatke i riješe ih i to je pravi pokazatelj koliko su oni toga usvojili i znaju li riješiti'', kaže Magdalena Šebetić, profesorica matematika u Gornjogradskoj gimnaziji Zagreb.

Najmlađi učenici u razrednoj nastavi ispite neće imati. Za one starije jedno usmeno ispitivanje videopozivom potrebno je provesti do kraja godine i to za predmete koje učenici imaju 3 ili 4 puta tjedno. Pismeni ispiti mogući su uz pomoć raznih digitalnih alata no ni oni nisu nužni.

''Klasičnog testa da ja dam zadatke i oni ih pošalju nazad neće biti, a usmeno svi ćemo se skupiti u virtualnom razredu, njima je to super jer se svi vidimo, u različitim alatima imaju opciju da dignu ruku i tako to će biti za usmena ispitivanja'', kaže Šebetić.

Sve ovo u školi je i do sada bio dio ocjene. Na nova pravila morat će se prilagoditi učitelji, učenici ali i roditelji.

''Roditelji su ti koji moraju dati priliku djeci da bez varanja i muljanja prezentiraju naučeno gradivo. Drugo kroz te projektne zadatke i istraživačke radove mogu ga usmjeriti i mogu mu pomoći", kaže Krešimir Supanc, ravnatelj OŠ Jure Kaštelana u Zagrebu.

Još uvijek puno pitanja imaju učenici

''Svi su do sada pričali samo o ovom ocjenjivanju i maturi, ali nitko nije spomenuo završne radove koji se pred komisijama moraju obraniti u svim strukovnim školama i voljela bi dobiti informacije o tome", kaže Ema Horvat, maturantica Prirodoslovne škole Vladimira Preloga.

Sadržaj se nastavlja...

''Shvaćam potrebu uvođenja ovih provjera, ali mislim da to neće biti u potpunosti moguće. Nemaju svi učenici kamere i mikrofone, a mnogi se mučimo i s internetom'', kaže Nikola Topolovec, maturant Prirodoslovne škole Vladimira Preloga.

Resorna ministrica poručuje naglasak treba staviti na bitno i odmaknuti se od standardnih metoda vrednovanja u razredu.

''Očekujemo da ćemo u velikoj većini predmeta imati ocjenu iz aktivnosti učenika i također vrednovati složeniji rad do kraja godine i to su dvije ocjene koje do kraja godine trebamo imati, a izuzetak su oni predmeti koji imaju velike satnice", poručuje Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja.

A zaključna ocjena na kraju godine rezultat je ocjena koje su učenici dobili u školskim klupama, ali i u školi na daljinu.

Košićek: ''Završni ispiti se mogu i virtualno braniti''

Glavni savjetnik ministrice obrazovanja, Marko Košićek kaže da problema s ocjenjivanjem na daljinu ne bi trebalo biti.

''Očekuje se da će svi učenici dobiti neke ocjene za vrijeme nastave na daljinu. Konkretno za kemiju se može dati neki zadatak koji učenik pomoću namirnica iz kuhinje može napraviti, elaborirati rezultate, napraviti prezentaciju''.

Na pitanje kako će znati varaju li učenici, Košićek kaže: ''Pitanje vjerodostojnosti je validno ako se radi o nekim trivijalnim stvarima, recimo ako pitate neku definiciju, onda je učenik može prepisati, ali ako imate složeniji zadatak gdje se mora primijeniti znanje vi ćete vidjeti razumije li to učenik.''

Učenici strukovnih škola pitaju se što će biti s njihovom praksom i završnim ispitima.

''U smjernicama su adresirani i završni ispiti. Imamo programe gdje se praksa može napraviti kući s računala ili iz kuhinje. Tu ne bi trebalo biti problema, završni ispiti se mogu i virtualno braniti", kazao je Košićek.