Broj pčela u zadnjih 30 godina manji je za čak 37 posto

Zlatko Puškadija je profesor na poljoprivrednom fakultetu i na najbolji mogući način brine oko svojih pčela, no i njemu je u jednoj košnici potpuno utihnulo zujanje vrijednih pčelica koje su uginule: ''Nisu uginule od gladi nego su uginule od toga što su slabe i što su bile stare".

Klimatske promjene samo su jedan od razloga pomora pčela.

"Svako ljeto drugačije, svaka jesen drugačija i imamo sada i jako tople jeseni što pogoduje razvoju "Varoe" i bojim se da će zimski gubici kada se na to slože biti puno veći od nekog prosjeka 10, 15 posto'', strahuje Puškadija.

A zbog ljudskog faktora, takozvane intenzivne poljoprivrede, pune pesticida u Europi je pomor pčela počeo i ranije pa je broj pčela u zadnjih 30 godina manji za čak 37 posto.

Sadržaj se nastavlja...

Za ovu godinu Hrvatska će gubitke zbrajati kroz mjesec dana kada se obave inspekcijski pregledi. Iz godine u godinu u košnicama je sve manje meda. Tako će biti i ove godine. U kolikom postotku, još uvijek se ne zna, ali da će se odraziti na cijenu meda – sigurno hoće jer domaći pčelari, čiji je med neupitno kvalitetniji od kupovnog, govore, proizvodnja im se ne isplati, a jedan od najprisutnijih proizvoda na policama trgovačkih lanaca je - umjetni med! On spušta cijenu domaćem.

"Nevjerojatno, kad smo čuli, med je jedan od tri svjetska proizvoda koji se najviše patvori. Nismo to htjeli vjerovati, ali sada da je to stvarnost'', kaže Pajnić pa se kao jedini način za očuvanje pčela vidi u edukaciji domaćih pčelara koji još uvijek ne idu u korak s vremenom.

"I higijenom više, morate se baviti i bolestima više na pčelinjaku, morate paziti gdje selite, tko su vam susjedi, kakve oni pčele imaju sve je lančana reakcija", napominje Puškadija, a sve ipak počinje od Ministarstva poljoprivrede i još većeg ulaganja u edukaciju pčelara.

"Pomor pčela u Njemačkoj, pomor pčela u Francuskoj i sad nam je tek jasno što se tu događa", kaže bivši predsjednik Saveza pčelara Osječko-baranjske županije Zvonimir Pajnić.