Danas se može dobro reći gdje možemo očekivati potrese i kojom jačinom, no vrijeme se ne može predvidjeti

Iz sata u sat stižu nove informacije o žrtvama najjačeg potresa koji je pogodio Albaniju u zadnjih 30 godina: posljednje govore o najmanje 18 mrtvih i više od šest stotina ozlijeđenih. 

No tektonske ploče nisu mirovale ni nakon Albanije. Jak potres oko 10 sati zatresao je i Bosnu i Hercegovinu. Epicentar je bio kod Blagaja s magnitudom od 5,4 po Richteru.

Sadržaj se nastavlja...

Nakon pola sata BiH je udario i drugi potres magnitude 3,3 po Richteru kojemu je epicentar opet bio na dubini od oko dva kilometra i to 80-ak kilometara južno od Sarajeva. Vrlo brzo uslijedio je i treći potres od tri stupnja prema Rihteru.

Ovo se podrhtavanje snažno osjetilo i na jugu Hrvatske. Iz splitskog Centra 112 tijekom jutra dobivali su telefonske dojave građana iz Splita, Podgore i Makarske.

O smrtonosnim potresima koji su zatresli balkanski poluotok u RTL-u Danas razgovarali smo sa seizmologom Krešimirom Kukom. 

Potresi jačine poput ovoga u Albaniji koji je bio 6,4 po Richteru jači su od nekih eksplozija atomske bombe, kaže Kuk.

Jedan potres nikada ne dolazi sam pa ih se tako može očekivati još.

"Čest je slučaj da se nakon jakog potresa javlja serija slabijih potresa, to je ono što se sada događa u Albaniji. Čak ne na užem epicentralnom području, vidimo da se primjećuje i na nekim nama bližim područjima. Ti su potresei povezani su, ali na sreću ne direktno na sreću, mi se ne nalazimo u užoj zoni gdje se generiraju ovi potresi", rekao je Kuk.

Prilikom ovakvih potresa uvijek se pojavi pitanje gradnje. Koliko je pitanje jačine potresa, a koliko do načina gradnje? I jedno i drugo, kaže Kuk.

"Sama jačina je bitna jer ona je mjera oslobođene energije. Potresi te jačine ruše zgrade, to je normalno. Također je bitna i dubina, u ovom slučaju je dobilo čak i malo u moru, što je na sreću smanjilo efekte. Osim gradnje bitno je i svojstvo lokalnog tla, na nekim mjestima površinski slojevi zemlje će pojaćati osnovnu trešnje", rekao je Kuk.

Najugroženiji dio Hrvatske je Hrvatsko primorje

I dio Hrvatske je osjetio potrese. Koliko smo mi otporni na potrese? 

"Nakon potresa u Skoplju su u bivšoj državi promijenjeni zakoni o gradnji. Danas se to dobro može reći kako treba graditi, a gradi li se, to nije pitanje za mene. Danas znamo dati jasnu sliku gibanja tla na nekom mjestu, točne parametre kako opisati kako će se zgrada ponašati. Današnja građevina jako dobro zna kako treba graditi", kazao je Kuk upozorivši da i u Hrvatskoj postoji mogućnost potresa poput ovoga u Albaniji.

"Znamo koji su kod najugroženiji dijelovi, to je južni dio Hrvatskog primorja, rčauna se maksimalna jakost potresa. Ovo jesu potresi koji se mogu očekivati i kod nas. Potresi se ne mogu predviđati, najveći problem je vrijeme njegova nastanka. Danas se može dobro reći gdje ih možemo očekivati i kojom jačinom, no vrijeme ne", zaključio je Kuk.