Lifestyle / Ostalo

daruju muzeju

Hrvatski Indiana Jones: Slavonci na njivama pronalaze vrijedno blago

Hrvatski Indiana Jones: Slavonci na njivama pronalaze vrijedno blago
Davor Matovac/SiB.hr

Prapovijesni predmeti za uljepšavanje, keltski nakit, Dioklecijanov novac... Dug je i zanimljiv popis onog što su Petar i članovi njegove udruge dosad pronašli

Šeću prirodom opremljeni detektorima za metal i lopaticama. Oni su tragači za blagom, odnosno predmetima iz naše prošlosti. Od prapovijesti preko antike pa sve do predmeta koje je netko tek nedavno izgubio. U Hrvatskoj ih je prema procjenama pet do šest tisuća, a najistaknutiji među njima je Petar Blažević, hrvatski Indiana Jones. Predsjednik je udruge Balkan Imperium. On i nekoliko članova udruge poveli su nas u pravu potragu za blagom na površini jedne oranice.

"Ovo područje je dobilo toponimski naziv opeka. Ljudi su ovdje vadili opeku i sam toponim ti može dati lokaciju. Ovo je nova lokacija, muzej zna za nju, mi smo je otkrili kao tragači. Tu je kako mi pretpostavljamo bila jedna rimska vila. Kad gledaš satelitsku snimku ovog mjesta vidiš neku crnu fleku, to je od garenja. Znači ovdje nije bilo kamena kao u Dalmaciji pa se sve gradilo od drveta i kada je došao neprijatelj, napadao, sve je gorjelo i to se još dan danas vidi", kazao je predsjednik udruge Balkan Imperium Petar Blažević. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Dali su mi detektor, ugodili ga da reagira na sve osim na željezo i krenuli smo. Napravili smo par koraka i detektor se već javio", kaže reporter RTL Ivan Žada.

"Znači ovo bi mogla biti kovanica... Evo ga. Jedna austrougarska kovanica. Da vidimo godinu…. 1898", kaže Blažević.  

Sve što pronađu dužni su odnijeti u lokalni muzej s podacima gdje su predmet našli. Članovi udruge Balkan Imperium ističu kako oni upravo tako i rade. 

"Nama pojedinci koji nađu metal detektorom predmet donesu u muzej. Ponajviše tu ima antičkih premeta, nešto u manjem dijelu prapovijesti, nešto srednjeg vijeka i oni prolaze istu proceduru kao i drugi darovatelji koji donesu u naš muzej. Dakle, zabilježe se podaci o mjestu nalaza, osobi koja je donijela i većina od njih kažu da su to našli na površini jer stav je arheologa da bilo kakvo kopanje, zadiranje u arheološke slojeve je nedopustivo", kazala je viša kustosica arheološkog odjela Muzeja Brodskog Posavlja Lidija Miklik Lozuk.  

Ministarstvo oformilo radnu skupinu

Uporaba metal detektora tek je u svibnju našla svoje mjesto u zakonu. No samo u dijelu da ih se ne smije koristiti na registriranim arheološkim područjima kojih je u Hrvatskoj nešto više od 1100. Još uvijek nije definiran zakonski okvir suradnje ovih ljudi i muzeja.

"Ministarstvo je zadnjih godina oformilo jednu radnu skupinu na čelu s glavnim konzervatorom za arheologiju i cijelim timom stručnjaka koji pripremaju stručnu analizu kako se posvetiti tom problemu metal detektora, koji nije samo hrvatski problem već u svim zemljama gdje postoji više arheoloških slojeva da ne dođe do nekih devastacija koje su neželjene", rekao je  pomoćnik ministrice kulture i medija za kulturnu baštinu Davor Trupković.

"Mi pokušavamo naći neke modele putem kojih bi uključili naše zainteresirane sugrađane koji imaju nekakav afinitet u istraživanju povijesti u te nekakve terenske izvide, terenske preglede. No dok ti modeli nisu postavljeni i implementirani apeliram na sugrađane koji žele istraživati povijest da se drže nekih standardnijih metoda. Čitajte literaturu, idite na izložbu, čitajte kataloge, uključite se u rad prijatelja muzeja. Volontirajte na službenim arheološkim ispitivanjima", rekao je viši kustos Arheološkog muzeja u Zagrebu Ivan Drnić

Traže da se njihov status zakonski regulira

I građani okupljeni u udrugu Balkan Imperium zainteresirani su da se njihov status zakonski regulira. Zato su sudjelovali i u javnoj raspravi koja je nedavno provedena. Zemlje u svijetu imaju različit pristup. Dok je u Sjedinjenim državama ili Velikoj Britaniji sve što pronađete vaše, druge europske zemlje su nešto strože. No većinom su regulirali rad tragača za blagom. Petar Blažević zalaže se za registraciju nađenih predmeta i obrazlaže kako bi na taj način bili svi na dobitku. 

"Svi bi profitirali, od tragača, muzeja i države. Recimo ja nađem sada tu kovanicu i mogu je registrirati kod konzervatora. Znači odnesem predmet kod konzervatora i registriram. Kao auto. I imaš opcije da ga zadržiš ili da ga prodaš kolekcionarima i tako bi spriječili crno tržište. Za prodaju bi morao prvo ponuditi nadležnom muzeju, a poslije diljem Hrvatske jer je sve što nađemo državno blago", rekao je Blažević. 

Na crnom tržištu ovih predmeta u Europi se okreću stotine milijuna eura. Područje Slavonije i Baranje bogato je antičkom baštinom. Nedavno su u Starim Jankovcima pronađena sačuvana rimska kola. Tu je prolazila i jedna najvažnijih prometnica Rimskoga Carstva, koja je povezivala Apeninski poluotok s Panonijom, Balkanom i Malom Azijom. Upravo činjenica da je sve u zemlji državno vlasništvo stvara najveće prijepore između ovih ljudi i arheologa. Naravno i strah od devastacije mogućeg arheološkog lokaliteta. Ne mogu se dogovoriti ni oko načina tko će i kako nadzirati tragače.

Izdvojeno


Reci što misliš!