Budući da se ''Orašar'' u Osijeku izvodi već jedanaestu godinu zaredom, riječ je o brojci od prosječno 40 tisuća osoba koje su odgledale predstavu, što brojčano čini gotovo polovicu ukupnog stanovništva grada na Dravi

Točno je tjedan dana preostalo do prve ovogodišnje izvedbe ''Orašara'' u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu. Navedeni bajkoviti balet prvi je puta izveden u prosincu davne 1892. godine u ruskom Saint Petersburgu, a popularnost mu raste šezdesetih godina prošlog stoljeća i od tada s vremenom postaje nezaobilazni dio svjetskog kazališnog repertoara za vrijeme božićnog razdoblja.

Popularna se predstava u Osijeku izvodi od 2013. godine, pa će tako već idućega četvrtka biti upriličena njezina 102. izvedba. Ulaznice su se i ove godine rasprodale munjevitom brzinom, stoga ''Orašar'' već puno desetljeće slovi za najprodavaniju i najgledaniju predstavu u povijesti osječkog kazališta.

Sadržaj se nastavlja...

''Balet je općenito najgledaniji u svjetskim kazalištima, a 'Orašar' posebno najviše zbog glazbe P. I. Čajkovskog koji ga je skladao. Prosječna će publika reći da je tome tako vjerojatno i zbog cjelokupne priče, blagdanskog ozračja te razdoblja u kojemu se predstava izvodi, iako smo ju mi, kada smo 2013. godine izašli s premijerom u osječkom HNK, igrali tijekom cijele sezone i sjećam se da smo odigrali šest izvedbi u svibnju te je svejedno sve bilo krcato i rasprodano'', prisjeća se za SiB.hr Vuk Ognjenović, suradnik koreografa i redatelja baleta Dinka Bogdanića.

''Orašar'' se pak u ovom obliku, odnosno s novim kostimima i plesačima izvodi već treću godinu zaredom. Ognjenović dodaje kako ni pandemija koronavirusa nije spriječila predstavu da i tada ponovno bude rasprodana, a kazalište dupkom puno.

''Nikada nijednu predstavu nismo bili otkazali. Za vrijeme pandemije koronavirusa, bili smo jedini koji su igrali 'Orašara' u Hrvatskoj. Naravno, riječ je bila o reduciranoj verziji bez djece koja nije trajala dva sata, nego sat i pol'', objašnjava Ognjenović te dodaje kako su ''starog'' ''Orašara'' u osječkom HNK tako odigrali oko 70, a ''novog'' oko 30 puta, pa je sveukupno riječ o više od stotinu izvedbi bajkovitog baleta.

FOTO: HNK u Osijeku/Kristijan Cimer

Priča je to nastala na osnovi predloška za djecu ''Orašar i kralj miševa'', njemačkog autora E. T. Hoffmana te je ispunjena šarenilom, veseljem, raskošem i maštovitim pustolovinama djevojčice Klare koja od svojega ujaka na Badnjak dobiva neobičan poklon – drobilicu za orahe u obliku drvenog lutka. Kada u ponoć Orašar, uz pomoć čarobnjaka, odjednom oživi, on povede Klaru u čudesan svijet pun vila, princeza i ostalih zanimljivih likova.

''Nekoliko sam ju puta gledala. Ako imate manju djecu, povedite ju. Po meni je to više obiteljsko ozračje za obitelji s djecom u dobi od, primjerice, osam ili devet godina'', tvrdi Dijana.

Unatoč radnji koja je vidljivo ponajviše usmjerena prema djeci, ''Orašara'' vole gledati sve generacije, a posebice građanska publika koja je u doticaju s čestim objavama o predstavi u medijima.

''Predstavu 'Orašar' htjela sam još i prošle godine pogledati jer sam stalno čitala o tome kako ljudi masovnu kupuju karte za nju, pa je i mene krenula zanimati. Međutim, nisam uspjela na vrijeme kupiti ulaznice, stoga sam ove godine odlučila požuriti. Ovo mi je prvi puta da ju idem gledati te sam jako sretna i uzbuđena zbog toga'', ističe Matea.

Sudeći prema komentarima, pripadnici publike na predstavu reagiraju odlično, bilo da su ju već gledali ili će to tek učiniti. Ipak, ''Orašara'' svake godine dolaze gledati ne samo Osječani, nego i stanovnici šire okolice, a uglavnom je riječ o Zagrepčanima koji ne uspiju doći do karata u svom kazalištu. Bude ih, kaže Ognjenović, čak i iz Pečuha.

''Balet je zapravo univerzalan i nema jezik kao zapreku, pa zasigurno i to privlači ljude sa svih strana da ga dođu pogledati'', smatra Ognjenović.

Samo jednu izvedbu ''Orašara'' u osječkom HNK tako prosječno pogleda preko 350 ljudi, što se, kada se zbroje sve izvedbe, pretvara u brojku od preko tri tisuće ljudi koji odgledaju navedeni balet u jednoj sezoni. Budući da se ''Orašar'' u Osijeku izvodi već jedanaestu godinu zaredom, riječ je o brojci od prosječno 40 tisuća osoba koje su odgledale predstavu, što brojčano čini gotovo polovicu ukupnog stanovništva grada na Dravi.

''Nijedanput se još nije dogodilo da u parteru bude ijedno slobodno mjesto. U ložama se pak dodaje još i peta stolica, a znale su se prodavati i 'stajaće' karte'', govori Ognjenović.

FOTO: HNK u Osijeku/Kristijan Cimer

S obzirom na visoka očekivanja publike te zahtjevnost i specifičnost baleta kao izvedbene umjetnosti, pripreme za ''Orašara'' kreću i mjesec dana ranije. Ognjenović dodaje kako se plesači svake godine pripremaju kao da imaju tek premijeru ovog božićnog kazališnog klasika.

''Samo red, rad i disciplina. Pripreme teku uobičajeno – tu su vježbe zagrijavanja i razgibavanja, a tek se potom kreće na plesove i glavni program sa solistima. Lakše je jedino utoliko što imate snimku pa ju možete pregledavati'', opisuje Ognjenović te dodaje kako u baletu sudjeluje oko 50-ak plesača.

Uz koreografa Bogdanića, za likovnost, produkciju, kostime i scenografiju baleta i ove je godine zaslužan međunarodno priznati Neven Mihić, dok je dirigentska palica pripala Filipu Pavišiću.

''Iako svi radimo honorarno, dajemo se cijeli u svaku izvedbu i mislim da to publika prepoznaje. U našem ansamblu ima i pravnika, liječnika, ekonomista i profesora, pa svi ujutro odrade svoj primaran posao i navečer dolaze na vježbe koje nekada znaju trajati i do 23 sata. Evo, masu sam puta došao kući u 23,30 i ujutro išao normalno raditi'', navodi Ognjenović koji je ujedno i profesor na osječkoj Akademiji za umjetnost i kulturu.

Fotogalerija

Dok se bliži prva ovogodišnja izvedba "Orašara" u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu, jasno je da ovaj bajkoviti balet uspješno održava svoj nevjerojatan uspjeh kroz godine. Sa svojom čarobnom pričom, glazbom Čajkovskog i beskrajnom predanošću baletnog ansambla, "Orašar" i dalje ostaje nezaobilaznim dijelom božićne tradicije u Osijeku, ostavljajući nas s dojmom da bajka ne blijedi, već se nastavlja oživljavati svake godine iznova.