Vijesti / Ostalo

spašavanje gospodarstva

Predstavljene nove mjere za očuvanje radnih mjesta: Kraće radno vrijeme i stupnjevanje potpora

Predstavljene nove mjere za očuvanje radnih mjesta: Kraće radno vrijeme i stupnjevanje potpora
PIXSELL

Cilj je bio da se mjerama omogući održavanje niske stope nezaposlenosti, zadržavanje likvidnosti, spas turističke sezone i manji gospodarski pad od predviđeno

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović održali su konferenciju za novinare o nastavku mjera za očuvanje radnih mjesta radi krize izazvane pandemijom korona virusa.

Plenković je na početku konferencije podsjetio na efekte mjera koje su do sada uvedene. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Krajem drugog mjeseca, dakle 29. veljače imali smo 1,5 milijuna osiguranika, a 15. listopada imamo 3210 osiguranika više. Prema podacima HZZ-a isplatili smo 6,85 milijarde kuna kroz razne mjere, a kad se uzmu u obzir i otpisani doprinosi, cifra se penje na 10 milijardi kuna", kazao je Plenković. 

U kontekstu mjera podsjetio je da broj oboljelih od Covida posljednih 20-ak dana rastem, odnosno da imamo imamo četiri puta više aktivnih slučajeva nego 1. listopada

Cilj je bio da se mjerama omogući održavanje niske stope nezaposlenosti, zadržavanje likvidnosti, spas turističke sezone i manji gospodarski pad od predviđenog, ustvrdio je Plenković.

Skraćivanje radnog vremena i stupnjevanje potpora

Istaknuo je dvije ključne mjere; skraćivanje radnog vremena te druga i još bitnija, stupnjevanje potpore sukladno padu prometa.

"Idemo na 70 posto, dosad je bilo 50, smanjujemo dokumentaciju, maksimalna mjesečna potpora po radniku raste 2800 kuna. U tjednu koji traje pet dana netko može raditi dan i pol, a ostala tri i pol dana nadoknadit će država", kazao je Plenković na temu skraćivanja radnog vremena. 

S obzirom na stupnjevanje potpore sukladno padu prometa, Plenković je rekao da se zapravo prepravila postojeća mjera.

"Uvodimo stupnjevanje potpore sukladno padu prometa. Potpora od 2000 kn za pad prometa od najmanje 40 posto, 4000 kn po radnika ide za pad prometa od 60 posto na više. Korisnici potpore oslobađaju se plaćanja doprinosa". 

"Pad prometa se neće mjeriti na mjesečnoj bazi nego se uspoređuje pad prometa u drugom i trećem  kvartalu s prometom u drugom i trećem kvartalu 2019. te na taj način imamo realniju sliku pada prometa u pojedinim djelatnostima. Ostavljamo iznimku za sektor kojima je rad ograničen odlukama stožea, poput usluga hrane i pića. Njima ostavljamo mogućnost odabira, je li to mjesec na mjesec ili ovo s kvartalima", rekao je Plenković. 

Mjera se odnosi na listopad, studeni i prosinac, a riječ je o trošku od 300 do 350 milijuna kuna, rekao je Plenković.

"Temeljni cilj je očuvati radna mjesta. Očekujemo da ove mjere na sjednici HZZ-a budu donesene i da se krenu primjenjivati. Mislim da smo pronašli pravu mjeru kako odgovoriti na ove izazive vezane uz pandemiju. Prijeći ćemo i taj iznos od sedam milijardi kuna potpore, a do kraja godine očekujemo da će to biti oko 7,2 milijardi kuna", izjavio je Plenković 

"Ovim mjerama smo uspjeli osigurati broj osiguranika kao što je bio i prije. To je omogućilo da nemamo eskalaciju nezaposlenosti".

Plenković i Aladrović su potom odgovarali na novinarska pitanja. 

Na pitanje o tome tko će to financirati, Plenković je kazao da je Vlada pronašla način da  cijeli proračun ima dovoljno sredstava, pa i 350 milijuna kuna.

"Znate da smo se pravododno snašli i s aranžmanima s HNB-om, i svim postalima, mi smo održali da svi u Hrvatskoj imaju i plaće i mirovine. Nikada u ovakvoj krizi niti jedno niti drugo došlo u pitanje, a ovdje imamo i iskorak u privatnom sektoru", ustvrdio je Plenković. 

Jedna novinarka priupitala ga je o načinu na koji komunicira o broju osiguranika u medijima. 

"Terminološki se mogu složiti, tako se komuniciraju podaci koje Državni zavod za statistiku obrađuje i koje u pravilu imaju određeni vremenski gap. Mi komuniciramo broj osiguranika kao istovjetan broju zaspolenih jer su trendovi jednaki. Kriza očekuje da djeluje svakodnevno i komuniciramo broj osiguranika. Ako raste broj osiguranika, onda raste i broje zaposlenih", kazao je Plenković. 

Premijer Andrej Plenković komentirao je i sukob s predsjednikom Zoranom Milanovićem.

"Spekulacije o nekakvom desnom krilu HDZ-a koje kuje plan da bi pokrenulo opoziv predsjednika nisu točne, da to odmah sasiječem u korijenu", rekao je Plenković. 

Osvrnuo se i na situaciju s veledrogerijama i obustavu lijekova bolnicama i ljekarnama te o jučerašnjem sastanku koji je završio tako da su predstavnici s njega otišli i to navodno nakon pet minuta. 

"Čuo sam se s ministrom Berošem. Sastanak je trajao gotovo sat vremena. Veledrogerije se javljaju u vrlo preciznim intervalima, ponekad baš prije izbora. Ponuda na stolu je bila ona koja je bila moguća bez rebalansa. Nakon njega nalazit ćemo rješenja kako da se osigura održiv sustav plaćanja", kazao je Plenković.

Ustvrdio je kako zbog dugovanja prema veledrogerijama ne može doći do prekida cijepljenja protiv gripe. 

O ponovnom početku ovrha i kritikama kako ni vlada ne ispunjava svoje obveze prema veledrogerijama, rekao je kako se to ne može uspoređivati s dužnicima prema telekomima. 

"Bit će lijekova, te veledrogerije moraju operirati na hrvatskom tržištu", rekao je. 

Novinari su ga upitali i je li istina da Belje preuzima poslovanje Meglea, a on je poručio da mu je drago da je Fortenova grupa kroz Belje krenula u preuzimanje.

"Mi se kao vlada bavimo gospodarskim pitanjima pa i stranim ulagačima", rekao je Plenković. 


Izdvojeno

Reci što misliš!