Čagljeva ima kod nas u šumama pa i na livadama dok su različite zmije redovna pojava

Susret oči u oči sa zmijom tamnije smećkaste boje ili kakve druge, zvuk čagljeva negdje oko ponoći, divlje svinje u Svačićevoj ulici u pol' bijela dana pa i pokoja lisica – sve se to sporadično može sresti u Osijeku. Najnoviji primjer su čagljevi, snimljeni iz pravca Autotržnice kako se kreću prema centru, a ništa manje nisu bili iznenađeni niti stanovnici Juga 2 primijetivši gore opisanu zmiju na omiljenom im Bajeru…

Bezopasni čagljevi

Nije bilo druge, već pozvati stručnjaka i to voditelja Zoološkog vrta u Osijeku, Nikicu Jukića koji je u samo jednoj rečenici najbolje opisao što učiniti u takvim i sličnim situacijama – životinja neće napasti čovjeka, jer čovjek nije u njezinu hranidbenom lancu!

Sadržaj se nastavlja...

No, krenimo redom. Najnoviji primjer čagljeva koji polako, ali sigurno pod okriljem noći pristižu u grad, kaže Jukić, nije neuobičajen, jer u pravilu te (a i neke druge životinje), u grad ulaze noću kad im je mir i tišina.

"Čagljeva ima kod nas u šumama pa i na livadama, a čagalj je relativno bezopasan. Ako je čagalj i ušao u grad, neće to učiniti danju, a neće se niti kretati među ljudima. Mala je šansa da će netko sresti čaglja oči u oči, jer čovjek nije njegov plijen. Riječ je, inače, o relativno bezopasnoj životinji i svakako ga ne bismo trebali vijati i plašiti. Dovoljno je maknuti se od njega i pozvati neku od službi", ispričao je Jukić, pojašnjavajući nadalje da čagalj dolazi u grad ili zbog osobnog smanjenog lovišta ili pak u situaciji kad prati svoj plijen. U pravilu jedu sve, dodaje naš sugovornik i stoga nije neuobičajeno da se čuje pa i vidi noću na ulicama grada.

Zmija ne troši otrov na čovjeka

Kad su u pitanju zmije, u Osijeku otrovnih nema, rezolutno kaže voditelj Zoološkog vrta. Zmija s Juga 2 prepoznata je kao smokulja koja je, kao i druge, naglašava Jukić, potpuno bezopasna. Ne samo da je ne smijemo dirati, jer je strogo zaštićena u Hrvatskoj, već je najbolje od nje, dodaje naš sugovornik, jednostavno otići. Smokulja se, pojašnjava, hrani ribom, žabama, miševima i sl., i totalno je bezopasna i neotrovna. Savjet da se ne ide blizu nje u svrhu je potencijalnog uznemiravanja ili čak i mogućeg udarca od strane čovjeka, a što se nipošto ne preporučuje. Štoviše, i zabranjeno je.

"Ako je smokulja snimljena na Jugu 2, to je prirodno, jer je to vodena zmija. Nije čak niti jedina koja može biti viđena, a valja imati na umu da će zmija, kad osjeti vibracije, sama se na vrijeme maknuti od čovjeka. Bilo je slučajeva da su građani viđali razne vrste zmija i pokušavali otkriti je li bezopasna ili nije i to na temelju šara, odnosno očiju i ljuski, ali najbolje je pozvati stručnjake", savjetuje Jukić, ističući da ni otrovna zmija neće svoj otrov trošiti na čovjeka. Situacije riđovki ili kakve druge otrovne zmije na području Slavonije i Baranje više su nego rijetke i on se osobno ne prisjeća niti jednog takvog slučaja. Inače, moguće je tek da se, no iznimno rijetko, provuku u kotačima transportnih kamiona koji u Hrvatsku dolaze iz drugih zemalja pa čak i kontinenata.

Poziv policiji, lovcima, ZOO-u…

Nadalje, savjetuje Jukić, susretnete li se sa divljom svinjom, a što je ovih dana aktualno u Zagrebu, nipošto je ne napadajte! One znaju biti opasne, kaže, no zbunjena i uplašena divlja svinja pobjeći će glavom bez obzira prvom prilikom. U takvim slučajevima najbolje je zvati policiju koja će potom, kaže Jukić, pozvati ili Zoološki vrt ili lovačko društvo. Inače, i u ostalim slučajevima susreta s divljim životinjama ili pak zmijama, dodaje voditelj Zoološkog vrta, najbolje je također obratiti se na navedene adrese, odakle će se poduzeti potrebni koraci.

"Imate primjer lisica koje žive na rubnim područjima grada i ulaze u grad za plijenom. To je bezopasna životinja, a bijesnih lisica nema i čini mi se da je posljednji slučaj bjesnoće zabilježen još prije 30-ak godina. Valja imati na umu da se sve divlje životinje u pravilu boje ljudi, a da one i ostale životinje ulaze u grad noću kad nema gužve i osigurana im je tišina što im odgovara. No, ima li i polovicu posto šanse pobjeći, životinja će otići. Stoga je ne dirajte i ne napadajte, o kojoj god životinji da je riječ", zaključio je Jukić.