Na svojoj koži prije dvije ubod komarca iskusio je 59-godišnji Stjepan Salaj pri čemu je dobio virus Zapadnog Nila

Proljetni i ljetni mjeseci neminovno donose probleme s letećim krvopijama, napasnicima, ali i vektorima bolesti. Nije teško zaključiti da su u pitanju komarci, a ono što zabrinjava jest činjenica da nas ove sezone očekuju dvije invazivne vrste – aedes albopictus i aedes japonicus. Riječ je o azijskom tigrastom komarcu, ali i vrsti koja je u Slavoniji, ali i Hrvatskoj prisutna već punih 11 godina i još uvijek nema svoj hrvatski naziv. Ono što obje vrste imaju jest velika ekološka prilagodljivost, a što može i dovodi do zaraznih bolesti!

Na svojoj koži prije dvije je godine to iskusio 59-godišnji Stjepan Salaj kojemu je ubod običnog komarca uzrokovao virus Zapadnog Nila, a zbog čega i danas osjeti posljedice. Njegov brat Ivica dobro se sjeća tog kolovoškog dana kad je posjetio brata koji živi sam u Vladislavcima.

Učio se hodati osam mjeseci

Sadržaj se nastavlja...

"Tjedan dana prije toga Stjepan je imao kovid i rekao mi je da ne dolazim odmah, no nakon nekoliko dana pozvao me i kad sam došao imao sam što vidjeti – sjedio je na krevetu, nije mogao hodati i nije se osjećao dobro. Otišli smo na Objedinjeni hitni bolnički prijam i nije odmah ostao, a kad je hospitaliziran te nije znao za sebe, na Klinici za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Osijek ustanovljen je virus te vrlo ozbiljno zdravstveno stanje. Točnije, upala moždane ovojnice, odnosno encefalitis", priča Stjepanov brat Ivica, inače djelatnik u KBC-u Osijek.

Uslijedila je četverodnevna koma i jednomjesečna hospitalizacija na Klinici, a nakon čega je, priča naš sugovornik, Stjepan zaboravio hodati. Nakon izlaska iz bolnice čekala ga je rehabilitacija u OFMIR-u u Bizovcu, a ovaj se djelatnik u jednoj privatnoj tvrtci u Vladislavcima oporavljao od virusa dugih osam mjeseci. Najprije je, prisjeća se Ivica, hodao uz pomoć hodalice, potom na dvije pa jednoj štaki, a i dvije godine nakon toga još uvijek ima problema s hodom. Pamćenje mu se vratilo, no Stjepan se zbog zdravstvenog stanja još uvijek se nije vratio na svoje radno mjesto. Sretan je, priča njegov brat, što može hodati samostalno, no puno se više umara nego ranije, a desna mu je ruka funkcionalna tek oko 70 posto.

Različiti simptomi

"Sjećam se da nije niti mogao podići desnu ruku prije fizioterapije, a sad je puno bolje, naravno ne u potpunosti. Ne znam je li mu u trenutku uboda opao imunitet ili nešto drugo pa da se zarazio tim opakim virusom. Inače, uz moga brata u to vrijeme zbog virusa Zapadnog Nila ležao je ondje i pacijent iz Batine, a sjećam se da je nekoliko dobrovoljnih darivatelja krvi odbijeno zbog simptomima istoga virusa, a što su ustanovili nakon vađenja krvi", priča Ivica Salaj, dodajući da su oni očigledno imali blaže simptome.

Foto: Stjepan Salaj (privatna arhiva)

Na upit je li nakon nemilog događaja brat Stjepan imao strah od komaraca, naš sugovornik kaže da ne. I brat i on odrasli su na selu, a komaraca je uvijek bilo, dodaje, i bit će ih. Ako će razmišljati o tome što bi se moglo dogoditi, ističe, tada ne bi izlazili nigdje. Naravno, taj je scenarij nemoguć, kao niti skrivanje od krvopija koji na osječkom i slavonskom području, ovisno o sezoni, uzrokuju nemoguće uvjete boravka na otvorenome.

Možemo smanjiti brojnost komaraca

Ipak, prema uputama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, i sami građani mogu i moraju doprinijeti manjoj brojnosti kako invazivnih komaraca, tako i onih urbanih. Riječ je, dakako, o vođenju računa o tome gdje ostavljamo vodu, a koja je pogodna za njihovo razmnožavanje. Tako izv. prof. dr. sc. Nataša Turić, ravnateljica županijskog NZJZ-a podsjeća da se komarci okupljaju ne samo u močvarama, lokvama i sl., nego i u olucima, krupnom otpadu koji je nepropisno odbačen pa čak i u udubinama stabala!

Stoga, ako se već fizički ne možemo zaštititi od letećih krvopija, valja povesti računa o tome da svojim odgovornim ponašanjem i provođenjem mjera za smanjenje uvjeta koji pogoduju razmnožavanju komaraca ne uzrokujemo njihovu još veću pojavnost. Sreća je što se ove sezone legla komaraca još nisu aktivirala, no imajući u obzir da su u Hrvatskoj, uključujući dakako i Slavoniju, prisutne čak 53 vrste, valja biti dodatno na oprezu! Stjepan Salaj iz Vladislavaca iskusio je to na svojoj vlastitoj koži.