Ministrica poljoprivrede Marija Vučković naglasila je da je Strizivojna općina koja želi unapređenje poljoprivrede i svog cjelokupnog prostora te inicira i različite projekte koji pomažu u sveobuhvatnoj digitalizaciji

Svečanim predstavljanjem projekta u prostorijama Općine Strizivojna danas (4. ožujka) Strizivojna je i službeno postala prvo digitalno selo u Hrvatskoj. Riječ je o jedinstvenom projektu čiji je nositelj Poslovni dnevnik, a partneri su Osječko-baranjska županija, Općina Strizivojna te tvrtke Digital Agro i InfoDom - Centar kompetencija za osnaživanje prehrambene industrije ruralnih područja. Projekt se uz podršku Ministarstva poljoprivrede provodi godinu dana i u potpunosti je besplatan za poljoprivrednike kojima će se kroz edukacije i druge aktivnosti omogućiti usvajanje novina u preciznoj poljoprivredi.

Uz poljoprivrednike i druge zainteresirane stanovnike Općine Strizivojna, na početnom predstavljanju projekta sudjelovali su ministrica poljoprivrede Marija Vučković, obnašatelj dužnosti župana OBŽ Mato Lukić, načelnik Općine Strizivojna Josip Jakobović, Domagoj Mikulić, držani tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, direktorica Večernjeg lista d.o.o. Ivana Krajinović, direktor tvrtke Digital Agro Igor Frljužec i osnivač InfoDom Grupe Slavko Vidović, gradonačelnik Grada Đakova Marin Mandarić i drugi gosti.

Sadržaj se nastavlja...

Nakon predstavljanja projekta, održana je panel diskusija na kojoj se s nazočnim poljoprivrednicima nastojalo dodatno identificirati trenutačno stanje poljoprivredne proizvodnje u Općini Strizivojna, a razgovaralo se i o perspektivama i doprinosu dionika uključenih u projekt, odnosno o tome što poljoprivrednici trebaju činiti da bi osuvremenili svoju proizvodnju.

Direktorica Večernjeg lista Ivana Krajinović istaknula je kako Poslovni dnevnik, kao vodeći poslovni medij u Hrvatskoj, ove godine puni 20 godina poslovanja.

''Znajući sve podatke o poljoprivredi za Osječko-baranjsku županiju, bilo je prirodno javiti im se i aktivirati sve sudionike javnog sektora kako bi zajedničkim radom pokrenuli prvi takav projekt u Hrvatskoj. Želja nam je primjere dobre prakse 'Digitalnog sela' i uz praćenje tijekom tri godine, uvesti i u druga sela u Hrvatskoj te pokretati inicijative koje za cilj imaju sprječavanje daljnje depopulacije ruralnih područja'', rekla je Krajinović.

''Smatram da su poljoprivrednici i do sada koristili veliki broj digitalnih alata i sredstava, a želimo ih potaknuti na to da još više koriste sredstva koja su im sada nadohvat ruke. Projekt je značajan za novi iskorak u povećanju kvalitete proizvodnje, ali i da se zadrže mladi u Strizivojni'', poručio je Josip Jakobović, načelnik Općine Strizivojna.

Obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić izrazio je zadovoljstvo i zahvalio Poslovnom dnevniku i Večernjem listu što su predložili da upravo Osječko-baranjska županija krene u projekt prvog digitalnog sela u Hrvatskoj.

''S ponosom smo prihvatili ponudu za partnerstvo te predložili Općinu Strizivojna koja na svom području ima dosta mladih poljoprivrednika. Kao što je poznato, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju postali smo dio europske poljoprivredne politike, a EU, kao i Hrvatska posebnu pozornost daju mladim poljoprivrednicima. Projekt će im donijeti puno benefita, neki od njih već koriste alate moderne tehnologije, a ovo će biti i prilika za dodatni razvoj poljoprivrede na još višoj razini u smjeru koji zagovaraju EU i Osječko-baranjska županija'', kazao je Lukić.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković naglasila je da je Strizivojna općina koja želi unapređenje poljoprivrede i svog cjelokupnog prostora te inicira i različite projekte koji pomažu u sveobuhvatnoj digitalizaciji.

''Projekt 'Digitalno selo' imao je podršku Osječko-baranjske županije čime je zavrijedio podršku Ministarstva poljoprivrede. Da bi se bilo koji projekt razvijao, potrebno je imati resurse, a Općina Strizivojna ih ima. Naime, na ovom je području registrirano oko 130 poljoprivrednika, od kojih je nešto više od 20 mladih, dok je prosjek mladih poljoprivrednika u Osječko-baranjskoj županiji veći od nacionalnog prosjeka (14,4 %) te iznosi 19,7 %. Time se OBŽ nalazi među prve tri županije u Hrvatskoj kada je riječ o udjelu mladih poljoprivrednika u ukupnom broju poljoprivrednika, a poznato je da su mladi poduzetniji, inovativniji i kreativniji. Ono što posebno veseli je činjenica da u svim segmentima stočarstva imamo veći broj grla nego što smo ih imali prije godinu ili dvije dana. Tako je broj goveda nešto veći od 2.000, a bio je oko 1.700 grla, dok je broj posjednika svinja, vjerojatno i uslijed aktivnosti suzbijanja afričke svinjske kuge, dvostruko veći u odnosu na 1. siječnja 2023. godine, dok je broj držatelja čak i trostruk'', rekla je Vučković i dodala kako je konferencija prilika za istaknuti što radi Ministarstvo u okviru NPOO-a kako bi poboljšali, ubrzali i digitalizirali javne usluge.  

Osnivač InfoDom Grupe Slavko Vidović je naglasio da je, uz ulogu medija u provedbi poljoprivredne politike, važna i uloga znanstvene zajednice i gospodarskih subjekata koji djeluju na području ICT-a.

''Cilj nam je u ovom projektu informirati poljoprivrednike o dostupnim tehnološkim rješenjima te im pružiti svoje znanje i iskustvo, ali i identificirati njihove potrebe na terenu'', poručio je Igor Frljužec, direktor tvrtke Digital Agro.

Gradonačelnik Grada Đakova Marin Mandarić pohvalio je odvažnost Općine Strizivojna na čelu s načelnikom Jakobovićem da se uključe u moderno i relativno nepoznato za manje ruralne sredine.

''I ovaj projekt će doprinijeti tomu da ljudi ostaju na ruralnim prostorima, što je apsolutno u skladu s politikama EU i RH, pa neka ovaj projekt bude vodilja i drugim 'malim općinama' na to da se odvaže u ruralnim tradicionalnim sredinama uvoditi novo i moderno'', kazao je Mandarić.

Primjer korištenja novih tehnologija prikazan je na OPG-u Degmečić, gdje se obrađuje 130 hektara poljoprivrednih površina, a uz ratarstvo, bave se i stočarstvom (tovom bikova). Nikola kaže da su primjenom navigacije i drugih novih tehnologija dobili na brzini i kvaliteti posla, kao i racionaliziranje ulaganja i uštede gnojiva i drugog materijala.

''U poljoprivredi radim s ocem i obojica se odlično snalazimo, a sada imamo i tehnološku pomoć u vidu drona, zahvaljujući kojemu su mnoge operacije znatno olakšane. U budućnosti želimo nabaviti uređaj za satelitsko navođenje i upravljanje sekcijskim kontrolama jer smo svjesni da zahvaljujući tehnologiji možemo puno uštedjeti po pitanju materijala, umjetnog gnojiva, škropiva i fungicida. Dobar dio mojih vršnjaka također voli poljoprivredu i želi implementirati nova tehnološka rješenja u svoju proizvodnju, a i sam sam testirao traktore sa satelitskim navođenjem'', pojasnio je Anton Degmečić, dodavši kako mu se dron pokazao osobito korisnim u procjeni štete na usjevima nakon prošlogodišnjih olujnih nepogoda.