Dorotea Šušak je istaknula da je javnost često zagađena nedostatkom informacija i senzacionalizmom te da i žene i muškarci često odbijaju identificirati se s feminizmom iz straha od negativnih konotacija

Svjesni smo toga da, iako feminizam ima dugu tradiciju, još uvijek se uz njega vežu mnoge stigme koje nemaju veze s pojmom. Feministkinje su kroz stoljeća bile okarakterizirane na različite načine, od toga da su jalove babe, do toga da su muškarače, da ne nose grudnjake ili pak samo urlaju na ulicama. Bitno je jasno definirati što zapravo feminizam jest te ukloniti ili barem pokušati ukloniti negativne etikete koje se uz njega vežu. Iako su te etikete stare sto godina, još uvijek su prisutne danas.

O tome su govorile Ana Rajković Pejić, moderatorica tribine naziva ''Jesu li feministkinje zaista brkate?'' koja se održala u subotu, 13. travnja te gošće prve tribine Udruge Adela, Dorotea Šušak iz Centra za ženske studije i Kristina Peternai Andrić s Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Sadržaj se nastavlja...

Rajković Pejić je istaknula da je danas u svijetu zapadne civilizacije prisutan antifeministički diskurs koji žene prikazuje kao izvor problema, tvrdeći da mrze muškarce ili žele vladati njima. Otpor prema feminizmu nije prisutan samo u politici i gospodarstvu, već i u književnosti i javnom diskursu.

Kao primjer propitivanja tih stereotipa, spomenula je knjigu "Neposlušne" autorica Kristine Peternai Andrić i Ivane Žužul koja analizira različite književne reprezentacije žena koje su proglašavane neposlušnima te su stigmatizirane zbog toga.

Dorotea Šušak je istaknula da je javnost često zagađena nedostatkom informacija i senzacionalizmom te da i žene i muškarci često odbijaju identificirati se s feminizmom iz straha od negativnih konotacija. Šušak je naglasila važnost prepoznavanja internaliziranog patrijarhalnog sistema te otpora prema njemu.

Razgovaralo se i o Mariji Jurić Zagorki koja je bila žrtva stigmatizacije zbog svog feminističkog djelovanja. Iako su je nazivali raznim pogrdnim imenima, danas se njezin rad cijeni na drugačiji način.

Zaključak je da feminizam i dalje ima važnu ulogu u borbi za društvenu ravnopravnost jer su i dalje prisutne strukturne nejednakosti između spolova, unatoč napretku ostvarenom kroz borbu feminističkog pokreta.