Hoće li doći do pada cijena, raspravljalo se na stručnom skupu Tržište nekretnina 2024: trendovi i financiranje kupnje. Zaključak je isto tako da kreditiranje kamatne stope više neće rasti toliko, ali da cijene stanova neće padati

Broj kupoprodaja nekretnina pada, ali cijene nastavljaju. Hrvatska je po tome prva u Europi, pokazuju podaci Ministarstva graditeljstva koje istovremeno upozorava na previše praznih stanova.

Zgrade, naime, niču na svakom koraku, a rastu i cijene. S 13 posto rasta u drugom kvartalu ove godine Hrvatska je prva u Europskoj Uniji.

Sadržaj se nastavlja...

"Cijene bilježe rast kod svih tipova nekretnina na nacionalnoj razini, iznimka su građevinska zemljišta, tu cijene nepromijenjene u odnosu na 2021. godinu", kaže Ivana Rašić, predstojnica Odjela za regionalni razvoj s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Rast cijena nekretnina još od 2015. ne prati rast plaća. Brojne građane to ljuti.

"Cijene su nerealne u odnosu na primanja i standarde. Budući da sam ja u inozemstvu devet godina i cijene su se skoro izjednačile, ako ovdje nisu i skuplje", govori za RTL Tea iz Zagreba.

"Ljudi neće moću kupovati nekretnine bez obzira na to što uglavnom ljudi koji kupuju ovdje su iz Dalmacije, zarade na iznajmljivanju i tu kupe što je u redu, ali to jednom mora prestati", smatra Robert.

"I kod nas u Osijeku je bio stan do prije 8-9 mjeseci po 1050-1050 eura, a sada je prešlo 2000 eura. To je nemoguće kupiti", kaže Zvonko iz Donjeg Miholjca.

Hoće li doći do pada cijena, raspravljalo se na stručnom skupu Tržište nekretnina 2024: trendovi i financiranje kupnje. Zaključak je isto tako da kreditiranje kamatne stope više neće rasti toliko, ali da cijene stanova neće padati. Suorganizator skupa Vjeko Peretić ističe da su cijene u stagnaciji i da se ne očekuje drastičan pad pa o novogradnji, osobito u većim gradovima, brojni mogu samo sanjati..

Član Uprave tvrtke za izgradnju stambeno-poslovnih nekretnina Marin Štenglin vjeruje da će cijene na nekim neatraktivnim lokacijama možda i pasti, ali za očekivati je da će i dalje rasti. "Ali ne jednakim tempom kao do sada", objašnjava i dodaje da je razlog tome premalo nekretnina na tržištu.

Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir upozorava da točnih podataka o broju nekretnina nema, pa su pomoć zatražili od HEP-a. Samo u Zagrebu imaju evidentirano 372 tisuće brojila u stanovima i kućama. Od toga 58 tisuća nema promet električne energije pa se može smatrati da je stan prazan.

"Taman da je i greška 50 posto, mi imamo 20-30 tisuća stanova koji se ne koriste. Slična situacija je u svim ostalim većim gradovima", kaže.

Oko 10 posto stambenog fonda je prazno pa bi taj problem trebala riješiti Vladina stambena strategija. Do tada se u Hrvatskoj s prosječnom plaćom u Vukovaru mogu kupiti 22 kvadrata, u Zagrebu sedam, a u Splitu tek 4.3 kvadrata stana.