Najugroženiji su alergičari, za koje ubod već nakon 15 minuta može postati smrtonosan

Stršljena nikad više! Izrazito visoke temperature pogodovale su najezdi koja će ove godine, čini se dosegnuti svoj vrhunac. U gnijezdu ih može biti 700, a samo u Zagrebu liječničku pomoć tjedno zatraži najmanje 10 osoba. Problem su i pčelarima.

U svojim košnicama Oliver ima oko 150 pčelinjih zajednica. Glavobolju mu već danima zadaju stršljenovi. U samo jednoj minuti može ubiti od 60 do 90 pčela.

Sadržaj se nastavlja...

„Sve veći i veći broj stršljena se primjećuje na određenim područjima. Sve je to vjerojatno zahvaljujući klimatskim promjenama, očito da predatora koji njih uništavaju nema dovoljno“, objašnjava za RTL televiziju Oliver Novosel, pčelar.

Kako bi se obranili, pčelari se koriste svim metodama, pa i onim dobro provjerenim – bocama.

„Grlo se okrene naopačke, i unutra se natoči slatki sok ili pivo i u takve zamke se stršljeni i ose bez problema znaju uloviti“, poručuje Novosel.

„Pčelinjak mu dođe kao restoran, tamo ima puno košnica i puno pčela i onda se dogodi da se stršljenovi nauče gdje ima hrane, i onda vam ispred svake košnice bude po nekoliko komada“, kazala je Ivana Tlak Gajger, profesorica na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Problem su i za ljude. Prema količini otrova ubod tri stršljena jednak je ugrizu poskoka. Samo u Zagrebu liječničku pomoć svaki tjedan zatraži najmanje deset ljudi .

„Dolazi do otežanog disanja, kašljucanja, zatim pada krvnog tlaka uslijed čega ljudi i kolabiraju, a sve to zajedno može rezultirati i smrtnim ishodom“, objasnio je Mladen Hron, voditelj smjene u Zavodu za hitnu medicinu Grada Zagreba.

Najugroženiji su alergičari, za koje ubod već nakon 15 minuta može postati smrtonosan.

„Agresivni su insekti. Čovjek kada naiđe na njih treba biti miran, ne bi smio naglo mahati. Od straha ljudi mašu, skaču, a onda to izaziva stršljena i on je sve opasniji i opasniji“, kazao je Hron.

Najviše ih ima u Slavoniji i Baranji, ali i na jugu zemlje. U samo jednom gnijezdu može ih biti čak 700.

„Obično su to ili gospodarske zgrade, čak kuće i potkrovlja – bilo kakvo skrovito mjesto gdje oni mogu napraviti i razviti gnijezdo koje može biti promjera preko metra“, tvrdi Tlak Gajger.

A bit će ih, čini se, sve više. Visoke temperature i dugo sušno razdoblje kao stvoreni su za njihovo razmnožavanje, a ove godine očekuje se prava najezda.