Prema Svjetskom ekonomskom forumu, umjetna inteligencija bi do 2025. godine mogla globalno zamijeniti 85 milijuna radnih mjesta. Crook objašnjava da bi se skok do 800 milijuna radnih mjesta trebao dogoditi u tri faze

Umjetna inteligencija mogla bi preuzeti gotovo milijardu poslova diljem svijeta, upozoravaju stručnjaci, a prenosi The Sun koji navodi da bi moglo doći do "apokalipse radnih mjesta". Šefovi kompanija iz tehnološkog sektora oglasili su uzbunu jer, kako kažu, svijet ubrzano potiče razvoj područja koje je već preuzelo neke poslove ljudima.

Prema nekim procjenama, procesom automatizacije moglo bi biti zahvaćeno oko 800 milijuna radnih mjesta. Profesor Nigel Crook, osnivač Etičkog instituta za umjetnu inteligenciju na Sveučilištu Oxford Brookes, rekao je da ova brojka zvuči realno - i upozorio da nas čeka "duboki utjecaj umjetne inteligencije" na tržište rada.

Sadržaj se nastavlja...

Profesor Neil McArthur, direktor Centra za profesionalnu i primijenjenu etiku, dodao je da svijet nije spreman za promjene koje dolaze.

Obojica su se složili da će umjetna inteligencija i roboti biti bolji od ljudi u svojim poslovima - dodatno naglašavajući potrebu za masovnom društvenom prilagodbom zbog tehnologije.

"Mislim da je to nešto zbog čega bismo trebali biti zabrinuti. Ja zaista jesam", rekao je profesor Crook za The Sun.

Cijenjeni profesor - i autor knjige Uspon moralnog stroja – rekao je da će svijet biti iznenađen poslovima koji će se prvi suočiti s gašenjem zbog umjetne inteligencije. Tvrdi da će odvjetnici, a i neki liječnici biti zamijenjeni računalom.

"Algoritmi umjetne inteligencije već se razvijaju za obavljanje odvjetničkih poslova, na primjer za pregled ugovora", rekao je za The Sun Online.

I premda bi 800 milijuna izgubljenih poslova moglo zvučati kao nezamislivo velik broj, Crook sugerira da bi ta brojka mogla biti realistična. "800 milijuna izgubljenih radnih mjesta zvuči puno - ali moglo bi biti u toj mjeri. Primjena tehnologije tek se počinje razvijati i mislim da su implikacije ogromne", rekao je.

Upozorio je da bi poslove koje obavljaju ljudi mogla jeftinije i bolje obaviti umjetna inteligencija. "Dakle, moglo bi se dogoditi da će ljudi koji su nekoć bili sigurni na svojim poslovima otkriti da umjetna inteligencija ima kapacitet učiniti to mnogo jeftinije, možda točnije, možda učinkovitije", kaže Crook.

Ljudi nisu spremni

Profesor McArthur ističe kako nismo psihološki spremni za ono što dolazi jer nitko nije mogao vjerovati da će se umjetna inteligencija tako brzo razvijati.

McArthur je potom objasnio da za svaki posao koji ljudi rade postoje stvari koje umjetna inteligencija može obaviti za njih ili im pomoći. Ali vjeruje da se to može iskoristiti kao prednost i kao alat koji će radnike zapravo učiniti produktivnijima.

"Svatko bi trebao pogledati svoj posao i zapitati se 'postoje li stvari koje umjetna inteligencija može učiniti da mi pomogne?'"

Prema Svjetskom ekonomskom forumu, umjetna inteligencija bi do 2025. godine mogla globalno zamijeniti 85 milijuna radnih mjesta. Crook objašnjava da bi se skok do 800 milijuna radnih mjesta trebao dogoditi u tri faze. S tim da smo već na početku treće faze.

Prvi val utjecao je na industrijska okruženja s ponavljajućim poslovima na koje je AI ciljala, poput tvorničkih radnika."Robotika je imala veliki utjecaj na zapošljavanje u tom sektoru", rekao je Crook.

Drugi val pogodio je administratorske uloge, sa zaposlenicima u odjelu za ljudske resurse koji su zamijenjeni za digitalno "sito životopisa" dok tvrtke usvajaju algoritam i alate za strojno učenje koji sada imaju moć donošenja odluka i preporuka.

Tržište rada se mijenja

Ali sada Crook tvrdi da smo u ranoj fazi trećeg vala, s generativnom umjetnom inteligencijom koja ima sposobnost stvaranja novih sadržaja i materijala u obliku tekstova, priča, programskog koda, slika i zvuka. "Mislim da definitivno postoji razlog za zabrinutost zbog ovog trećeg vala", rekao je. "Smislit ćemo nove načine rada, morat ćemo", dodaje.

Kaže kako se u sljedećim desetljećima nazire kraj poslovima 'od 9 do 17 sati'. No to se može izbjeći obrazovanjem, rekao je Crook.

"Poduzeća moraju pomoći svojim zaposlenicima da razumiju kako tehnologija funkcionira i kakav bi utjecaj mogla imati na njih - to je za mene ključno. Tvrtke moraju razmisliti o posljedicama uvođenja ove vrste tehnologije na njihovu radnu snagu... neizbježno ćemo vidjeti smanjenje veličine radne snage", objašnjava Crook.

Stručnjak za umjetnu inteligenciju Dmitri Tokar, izvršni direktor i suosnivač tehnološke tvrtke Zadarma, međutim, bio je manje zabrinut - ali je predvidio potrebu za većom regulacijom.

"Ne preporučujem precjenjivanje utjecaja. Promjene mogu biti sporije zbog obične inercije", rekao je.

"Jedna izgubljena prilika, znači da je druga pronađena. Tržište rada stalno se mijenja i obično novi poslovi nadomještaju stare. Najbrže promjene bile su 2020. i mi smo u redu".

"AI pomaže porastu vrijednosti ljudskog rada. Ne žele svi koristiti umjetnu inteligenciju i mnogi će poslodavci odlučiti platiti više za ljudski posao. To može postati luksuz. Ovo je poput dijamanta, svatko može kupiti umjetni za 50 eura, ali većinom preferiraju prirodno za tisuće", poručuje Tokar, prenosi net.hr.