''Na području OBŽ-a ih nedostaje, posebice u osnovnim školama i dječjim vrtićima gdje ih gotovo nema zaposlenih, a zbog čega je veliki pritisak upravo na zdravstvene ustanove'', napominje Petra Srzentić, mag. logoped.

U sklopu Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku (FOOZOS), uskoro s radom kreće sveučilišni prijediplomski studij Logopedije. Na temelju provedene inicijalne akreditacije, prije pet dana za njegovo je izvođenje dopusnicu izdala Agencija za znanost i visoko obrazovanje.

''Povijesni je ovo trenutak za naš Fakultet i Sveučilište. Poznata je činjenica da na prostoru Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema nedostaje jako veliki broj logopeda te je iz navedenoga razloga ovaj studijski program jedan od najpoželjnijih u Republici Hrvatskoj. Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti sustavno je radio na izradi studijskoga programa i zapošljavanju potrebnih kadrova koji će biti angažirani na ovome studijskome programu te je pokrivenost vlastitim kadrom blizu 80 %'', ističe za SiB.hr prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar, dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti.

Sadržaj se nastavlja...

Otvaranje studija Logopedije u gradu na Dravi iznimno je važno jer ga u istočnoj Hrvatskoj do sada uopće nije bilo, iako je riječ o obrazovanju za iznimno traženo zanimanje. Iz osječkog KBC-a poručuju kako su u posljednjih pet godina već nekoliko puta raspisivali natječaje za zapošljavanje logopeda, i to na neodređeno vrijeme na odjelima koji su i dalje imali upražnjeno to radno mjesto.

''Logopedi su u zadnjih desetak godina traženi na tržištu rada te se često vrlo kratko zadržavaju na Zavodu za zapošljavanje ili se izravno po završetku studija zapošljavaju. Na području OBŽ-a ih nedostaje, posebice u osnovnim školama i dječjim vrtićima gdje ih gotovo nema zaposlenih, a zbog čega je veliki pritisak upravo na zdravstvene ustanove'', napominje Petra Srzentić, mag. logoped. iz Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Osijek.

U navedenoj je instituciji trenutno zaposleno tek tri logopeda, i to po jedan u Klinici za pedijatriju, jedan u Zavodu za dječju i adolescentnu psihijatriju i jedan u Zavodu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u Bizovcu. Upravo su logopedi stručnjaci koji rade na prevenciji, otkrivanju, dijagnosticiranju te terapiji poremećaja verbalne i/ili neverbalne komunikacije, ali i poremećaja oralno-laringealnih funkcija u osoba svih dobnih skupina.

''Komunikacija je u logopedskoj struci krovni pojam u koji su, osim neverbalne komunikacije, uključeni razumijevanje i proizvodnja jezika (usmeno i pismeno), govor (tečnost govora i izgovor glasova) te glas. Ukoliko sve to uzmemo u obzir, možemo razumjeti važnost logopedije i sve veću potrebu za logopedima unutar različitih sustava rada kao što su sustav zdravstva, sustav socijalne skrbi, odgojno-obrazovni sustav, privatna djelatnost i neprofitne organizacije'', pojašnjava Srzentić, dodavši kako su najčešće poteškoće njihovih pacijenata odstupanja u komunikaciji, poremećaji iz spektra autizma, razvojni jezični poremećaji, poremećaji tečnosti govora, poremećaji izgovora, specifične teškoće učenja te afazija i dizartrija.

S obzirom na navedeno, FOOZOS je već potpisao sporazume s institucijama koje će mu pružati potporu u pogledu realizacije stručne prakse. Osim osječkog KBC-a, u pitanju su ustanove poput Opće bolnice Slavonski Brod, Centra za autizam Osijek, Centra za odgoj i obrazovanje Ivan Štark te Zlatnoga Cekina Slavonski Brod, a priprema se i sporazum s osječkom podružnicom Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govorenja SUVAG. U konačnici, podršku će pružiti i različiti međunarodno priznati stručnjaci, ovisno o potrebi i složenosti pojedinih kolegija.

''Zahvalni smo ministru Radovanu Fuchsu i državnom tajniku Ivici Šušku na svesrdnoj pomoći koju je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih pružalo FOOZOS-u tijekom pripreme ovoga studijskoga programa. Podršku i pomoć u cjelokupnom procesu dali su i OBŽ s obnašateljem dužnosti župana Matom Lukićem, kao i grad Osijek na čelu s gradonačelnikom Ivanom Radićem, na čemu smo također zahvalni jer su svi dionici – od razina lokalne uprave i samouprave, pa sve do nacionalne razine prepoznali važnost ovoga studijskoga programa za cijelu regiju, ali i mnogo šire'', zaključuje Berbić Kolar.

Iako se početak rada studija planira za jesen, kvote bi se mogle otvoriti već na ljetnom upisnom roku. Studijski će program moći upisati sveukupno 43 redovita studenta, među kojima je 40 hrvatskih državljana, jedan Hrvat izvan RH i dva pristupnika koja su maturirala prije 2010. godine. Uz položen obvezni dio državne mature, prilikom upisa provodit će se i dodatne provjere specifičnih znanja, vještina i sposobnosti.