Podsjetimo, ovo nije prva velika vatrena buktinja u navedenoj tvrtki, već ih je bilo i ranije
Iako je prošlo više od devet mjeseci od
velikog požara u osječkoj tvrtki Drava
International, čini se kako se od tada nije mnogo
toga promijenilo.
Podsjetimo, do vatrene je buktinje u noći s utorka na srijedu,
odnosno s 3. na 4. listopada prošle godine došlo kada su se, iz
još uvijek neutvrđenih razloga, zapalile velike bale plastike
debele i do pet metara, a požar je bio zahvatio čak i
proizvodni objekt. Zbog brzog širenja opasnog dima s kancerogenim
spojevima uzrokovanih sagorijevanjem plastike, nastava se u
obližnjim školama otkazala, dok se starijim osobama
savjetovalo da ostanu kod kuće i zatvore prozore.
Požar se gasio nekoliko dana, pri čemu je našički
vatrogasac
Marijan Gajski upao u šaht s
vrelom rastopljenom plastikom i zadobio opekline visokog stupnja
na više od polovine površine tijela. Nakon 88 dana
provedenih u bolnici te preko pet operacija i preko deset
potpunih anestezija, digao se na noge, unatoč liječničkim
prognozama kako neće dočekati ni jutro nakon nesreće. Prstiju na
rukama uglavnom nema te dvije godine ne smije izlaziti na sunce.
Tek 13. listopada, odnosno sveukupno deset dana od izbijanja
požara isti je potpuno ugašen, u čemu je sudjelovalo više od
tri stotine dobrovoljnih i profesionalnih vatrogasaca.
Očevid na požarištu završen je dva dana prije toga,
a iz osječkog Općinskog državnog odvjetništva izvijestili su kako
nastavljaju s izvidima s ciljem utvrđivanja uzroka požara.
Osim toga što se danima ispitivala
kvaliteta zraka te su stručnjaci predviđali
ozbiljne posljedice po poljoprivrednu
proizvodnju na području OBŽ-a, a
radnici su Drave prosvjedovali, krenule
su pljuštati optužbe i na račun vlasnika
tvrtke, Zvonka Bedea. Što se i zbog
čega konkretno dogodilo u Dravi, zanimalo je i
predsjednika Vlade RH Andreja
Plenkovića koji je poručio kako
su zainteresirani za ”najviši stupanj transparentnosti,
utvrđivanja činjenica i
odgovornosti”.
>> Vatrena buktinja guta Dravu International, pogledajte fotografije iz zraka
S druge strane, osječko-baranjski župan Ivan
Anušić svojevremeno je bio izjavio kako se u tvornici
skladištila veća količina plastike od zakonski
dozvoljene, što je Bede demantirao. Navedenu je konstataciju
potvrdio i
Faktograf, prvi hrvatski medij specijaliziran
za provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru.
Uzrok zapaljenja plastike još je uvijek nepoznat
Iako Bede tvrdi kako se sve radilo po zakonu, istovremeno
smatrajući kako je do požara došlo namjerno te sugerirajući
kako je nešto zasigurno
”podmetnuto i zapaljeno”, 17. siječnja ove godine
priveden je s još dvojicom djelatnika radi
kaznenog djela ugrožavanja okoliša otpadom i teškog kaznenog
djela protiv
okoliša.
>> Privođenje Zvonka Bedea
Budući da se privođenje dogodilo tek nakon više od tri mjeseca od
požara,
njegovi su odvjetnici sumnjali u to da se pozadina krije iza
drugih motiva, a ne vatrene buktinje i posljedica
koje je ostavila. Ipak, vlasnik kompanije oko kojega se
stvorila kontroverza početkom veljače
pušten je na slobodu, iako je morao platiti kaznu u
iznosu od 250 tisuća eura.
S upitom, stoga, o tome što se promijenilo u odnosu na lanjski
požar, je li usklađeno sve što je to trebalo biti te jesu li
podignute razine dežurstava i održavanja u tvrtki javili smo im
se i mi, no kazali su nam kako o trenutnom stanju ne žele
govoriti.
>> Pogledajte kako danas iz zraka izgleda požarište Drave International
Podsjetimo, ovo nije prva velika vatrena buktinja u
navedenoj tvrtki, već ih je bilo i ranije. Tako je u veljači
2015. godine kompanija gorjela zbog
kvara na električnim instalacijama, pri čemu se bilo
zapalilo gorivo u tvornici te se deset tisuća litara nafte
nalazilo pod vatrom.
Iako tada, srećom, nitko nije bio ozlijeđen, jedan je radnik
stradao godinu dana kasnije u požaru sličnih razmjera u Dravi,
ali na otvorenom, odnosno između dvaju glavnih objekata. Toplina
je i tada bila toliko jaka da je vatra izbijala šahtove.
U konačnici, Drava International i požar kojega se možda nije
moglo vidjeti iz svemira te još nije službeno proglašen ekološkom
katastrofom, svakako bi mogli biti
presedan i utabati novi smjer zaštite okoliša ne
samo u Slavoniji i Baranji, nego u cijeloj Hrvatskoj.