Kroz svoju povijest, Kapelica Kamenitog križa postala je simbol osječkog povijesnog i kulturnog nasljeđa, noseći breme nesretnih ljubavi, sudbina pogubljenika na stratištu te tragično okončanih života

Osječanima koji često prolaze pokraj Eurodoma ili rade u njemu zasigurno je zapela za oko kapelica koja se nalazi ispred njega, odnosno na križanju Vukovarske i Trpimirove ulice. Međutim, mnogi ne znaju kako je nastala i čemu je služila ranije.

Priča o Kapelici Kamenitog križa iliti, narodski zvanoj, Kapelici nesretnih ljubavi započela je krajem 18. stoljeća kada je sagrađena u blizini ledine koja je služila kao javno stratište. Legenda kaže kako je na njegovim vješalima oblikovana priča koja je kasnije postala središnji dio identiteta Kapelice.

Sadržaj se nastavlja...

Prema svjedočenju Andrije Brkića, u Pejačevićevoj ulici 1770-ih godina živio je bogati postolar čiji je sin bio nepravedno osuđen na vješanje zbog pljačke. Ipak, misteriozna je djevojka posvjedočila o njegovoj nevinosti jer je u vrijeme pljačke bio s njom, ali prekasno da bi mu spasila život. Ubrzo nakon toga, odnosno 1780. godine, mladićev otac podigao je kameno raspelo blizu stratišta koje je kasnije, uz naknadno sagrađenu Kapelicu, predstavljalo mjesto brojnih okupljanja.

Primjerice, krajem 18. i početkom 19. stoljeća, Osijek se borio za svoj municipalni položaj. Unatoč nastojanjima da se uzdigne na razinu slobodnog kraljevskog grada, habsburška je vlast često sabotirala te pokušaje. Međutim, 1807. godine pod Kapelicom se organizirala javna skupština, a dvije godine nakon i velika proslava nakon što je grad na Dravi uspio dobiti željeni status.

Uz Kapelicu je vezana i životna sudbina poznate osječke filantropkinje Adele Deszaty. Nakon što je postala udovicom bogatog valpovačkog ljekarnika, odlučila je svu svoju imovinu podijeliti potrebitima, pokrenuvši čak i humanitarnu zakladu. Samo nekoliko dana nakon toga, odnosno 1885. godine njezino je tijelo pronađeno u blizini Kapelice, mjesta na kojemu se često ujutro molila, dok je njezin ubojica do danas ostao nepoznat. Tri godine kasnije po njoj je nazvana današnja Ulica Hrvatske Republike koja se sve do 1946. zvala Desatičina ulica.

Nekadašnja Desatičina ulica; FOTO: Dario Ružić

Zbog svoje bogate povijesti, Kapelica Kamenitog križa tijekom 19. stoljeća bila je svojevrsni centar sakralne arhitekture u Slavoniji. Mnogi su građani dolazili tamo na molitvu, dok su zaljubljeni parovi provodili ritual ubacivanja novčića u tamošnju škrabicu za koji se vjerovalo kako će im donijeti sreću i skladan odnos. Navedeni su se prihodi koristili za razvoj prve osječke bolnice pokraj Gradskog vrta.

Osim toga, do Kapelice su čak dvjestotinjak godina hodočastili Romi, posebice na tzv. ''suhi petak'', odnosno na dan poslije Spasova. Budući da se Kapelica nalazila u zelenilu te izvan gradskih zidina, s vremenom je njezino područje postalo i omiljeno šetalište osječkom građanstvu.

Kapelica Kamenitog križa u prošlosti; FOTO: Ivica Barić

Nakon Drugog svjetskog rata, na mjestu nekadašnjeg stratišta izgradio se Radnički dom iliti Radnjak koji je miniran 1981. godine. Tijekom izgradnje modernog Eurodoma od 2004. do 2013. godine, raspelo visine četiri metra dalo se obnoviti u osječkom Konzervatskom odjelu, a kod Kapelice postavljena su i metalna vrata te dio drvoreda koji se tamo nalazio prije probijanja Trpimirove ulice.

Za sve je to vrijeme Kapelica bila prebačena preko puta ceste. Razmišljalo se i o njezinom trajnom premještanju na drugu lokaciju, no time bi zasigurno izgubila veliki povijesni značaj i smisao.

Kapelica Kamenitog križa danas; FOTO: Ivica Benić/SiB.hr

Unatoč nedovoljnoj pozornosti koju je dobila u suvremenom dobu, Kapelica je postala predmetom interesa u kazališnoj drami naziva "Prolaznici" Damira Petričevića koja je doživjela svoju premijeru u rujnu 2011. godine. Predstava prikazuje različita povijesna razdoblja Osijeka s Kapelicom kao konstantom, dok je nesretna ljubav između tragično preminulog mladića i djevojke koji se smatraju osječkim Romeom i Julijom čak i opjevana.

Kapelica Kamenitog križa danas; FOTO: Ivica Benić/SiB.hr

Kroz svoju povijest, Kapelica Kamenitog križa postala je simbol osječkog povijesnog i kulturnog nasljeđa, noseći breme nesretnih ljubavi, sudbina pogubljenika na stratištu te tragično okončanih života. Ipak, predstavljala je i nadu i utjehu brojnim hodočasnicima, zbog čega bi trebala postati svojevrsni interpretacijski centar koji će oslikavati ranonovovjekovnu Slavoniju i njezinu raznoliku povijest.