U Srbiji, mlijeko u trgovinama ne može se naći ispod 1,30 eura, dok u Hrvatskoj nerijetko košta i manje od eura, što predstavlja značajnu razliku

Ilok, najistočniji grad u Hrvatskoj, postaje sve popularnije odredište za kupovinu stanovništva iz pograničnih dijelova Vojvodine jer su hrana i gorivo, prije svega, jeftiniji, piše Danas.rs.

Prije pandemije koronavirusa, Osječani su često posjećivali pogranična mjesta kako bi pronašli jeftiniju hranu, kućne potrepštine i cigarete. Malo selo Bogojevo, odmah nakon prelaska granice u Srbiju, s manje od tisuću stanovnika, brzo se pretvorilo u centar šverca ili "mravljeg šverca", kako bi to rekli carinici.

Sadržaj se nastavlja...

Ubrzo je tamo niknulo pet trgovina, četiri specijalizirane trgovine, četiri ljekarne, dvije mjenjačnice i nekoliko restorana.

Međutim, pandemija koronavirusa uništila je taj posao u svega nekoliko dana, a nakon inflacije u Srbiji, građani sada kreću u drugom smjeru. Sada mještani Bačke Palanke i okolnih sela, pa čak i stanovnici Novog Sada, sve češće putuju u Ilok po namirnice i gorivo zbog značajno nižih cijena.

"Sve je povoljnije nego kod nas, gdje nas svaki dan dočeka nova cijena. Više se nitko ni ne čudi. Jedino su bijeli kruh i cigarete jeftiniji kod nas. Kada trebam kupiti sir u Srbiji, moram razviti dobru strategiju gdje ga pronaći, a da se ne osjećam opljačkanim. Slično je i s ribom. Ovdje dođemo, kupimo za nekoliko tjedana, kao da idemo u shopping u Novi Sad. Sve je jeftinije za 20 posto ili više, a uvijek su neki popusti, stvarni popusti. U Vukovaru su trgovine još bolje, ali on je ipak malo dalje", rekao je Nenad iz Čelareva.

Pokazuje sir koji je kupio u Iloku. Jedna hrvatska trgovina u kojemu ga je kupio ima svoje lance i u Srbiji, ali isti sir kod njih, iz nekog razloga, košta 20 posto više.

"Primijetilo se, otkad su Hrvati u Europskoj uniji, da paze na akcije. Imaju jasna pravila kako se oglašavaju akcije. Ne možete, primjerice, smanjiti cijenu jednog proizvoda, pa je ponovno podići, pa opet smanjiti i tvrditi da je to opet akcija, kao što se to kod nas radi", dodao je sugovornik.

Inače, Ilok je iznenađenje za turiste jer je neočekivano lijep – ima stari grad, tvrđavu, dvorac i jedan od najljepših vidikovaca na ovom dijelu Dunava, ali je opustošen odlaskom mladih ljudi, većinom u inozemstvo. Trenutno tu, službeno, živi nešto više od 3800 ljudi, dok je neslužbena brojka vjerojatno porazna.

Putnici koji se pak kreću od Osijeka do Novog Sada i obrnuto obično su stajali kupiti dobro vino, iločku graševinu i frankovku, ali sada se situacija mijenja. Kupuje se sve.

Prodavačica u trgovini kaže kako su i u Hrvatskoj cijene porasle, posebno nakon prelaska na euro prije godinu dana, pa su svi počeli zaokruživati brojeve, ali ne na niže, kako se očekivalo. Ipak, primjećuje sve više kupaca iz Srbije.

"Mi smo oduvijek išli u Bačku Palanku u kupovinu. Idemo i dalje jer je to veći i živahniji grad, ima i dobru tržnicu, ali nikada nije bilo ovoliko ljudi iz Srbije kod nas. Neki čak dolaze iz Novog Sada. Mnogi iskoriste priliku dok prolaze kroz ovu regiju da stanu i, prije svega, kupe hranu i sve što je potrebno za kuću. Koliko čujem, dosta se kupuje i u Vukovaru", navela je trgovkinja.

U Srbiji, mlijeko u trgovinama ne može se naći ispod 1,30 eura, dok u Hrvatskoj nerijetko košta i manje od eura, što predstavlja značajnu razliku. Jeftiniji su meso, jaja i sirevi, ali i kemijski proizvodi. Jogurt koji u Srbiji košta 1,50, u susjednoj zemlji košta 1,20 eura.

Već je poznata priča o cijenama ribe koje su u Srbiji za 15 do 20 posto veće u usporedbi s prošlom godinom. U Hrvatskoj, osim što je morska riba jeftinija, sada je isto tako slučaj i s rijecnom ribom.

Za kilogram šarana u Srbiji treba izdvojiti oko 6,40, očišćenog u trgovinama 8,50, a za kotlete ili šnicle 10,20 eura. Cijena je dimljenog šarana čak veća od 20 eura. Prije samo nekoliko godina, svježi šaran plaćao se nešto više od tri eura po kilogramu.

U Hrvatskoj, kilogram svježeg šarana i tolstolobika ove zime košta oko pet eura. Juneće pak meso za gulaš težine 400 grama u Hrvatskoj košta 3,50, dok je isti proizvod kod njih skuplji za euro.

Treba naglasiti i cijene goriva. Naši susjedi imaju dizel i benzin po cijeni od eura ili dva po litri.

Milan Kovačević, srbijanski ekonomski analitičar, iznio je svoje stajalište o skupom mesu i mlijeku kao rezultatu propadanja stočarstva. Nije iznenađen novom navikom građana da putuju na istok Hrvatske radi kupovine, što se često događa kad cijene znatno porastu.

"Ovaj trend se dosad najviše primjećivao kod punjenja rezervoara automobila, no sada su i kod nas poskupili različiti proizvodi u odnosu na okruženje. Razlog tome leži u velikoj inflaciji i rastućim cijenama. S višim cijenama išle su i veće plaće, no to nije bio slučaj za svakoga", izjavio je.

Prema njegovom mišljenju, zarade su i cijene u Hrvatskoj bile određene bez odgovarajuće analize, a povećana potrošnja tijekom pandemije rezultirala je lakšim trošenjem novca u usporedbi s drugim zemljama u okruženju, gdje novac djelomično dijelimo. Iako je Srbija sada skuplja u regiji od zemalja poput Hrvatske, još uvijek ne prati njihove razine plaća.

Fotogalerija

"Često se događa da zemlje u razvoju imaju niže plaće, poput nas, te postaju privlačne stranim ulagačima. To omogućava održavanje nižih cijena. Ovo će nas povećanje skupo stajati i teško ćemo se vratiti na prijeko potreban put ekonomske dobrobiti. Ove godine morat ćemo uspostaviti red u inflaciji, ali možemo se nadati nižim stopama inflacije tek pred kraj godine, kao u drugim zemljama", nastavio je.

Hrvatska je, prema njegovim riječima, nedavno dobila značajan financijski poticaj od Europske unije. Iako su se cijene povećale nakon uvođenja eura, novac iz EU fondova u posljednje vrijeme pomaže poticanju domaće ekonomije.

S druge strane, u Srbiji su, kako ističe, posebno zanemarili poljoprivredu, dopuštajući preveliko povećanje cijena. Prema njegovu mišljenju, moglo bi im se dogoditi da EU smanji pomoć koju su dobivali, a prognozirati sve to dosta je teško. No, već postoje jasni rizici u ovoj godini, uz činjenicu da su kamate u Hrvatskoj mnogo povoljnije nego kod njih.

"Globalno može doći do velikih problema s transportom robe, kao što smo već imali. Drugi je problem taj što nam mogu nametati određene kazne zbog nedovoljnog ulaganja u zelenu proizvodnju ili nekih drugih stvari. Njemačka pokazuje naznake poboljšanja, što bi za nas bilo dobro. Naš je veliki rizik taj što smo već značajno opali u poljoprivredi, posebice u stočarstvu, a klimatski se uvjeti mijenjaju. Vratiti se na dobar prinos bit će teško. S 1,5 milijuna krava pali smo na 700 tisuća, a to je odgovor na pitanje zašto su nam meso i mlijeko skupi", zaključio je Kovačević za Danas.rs.