Vijesti / Osijek

ove godine novih 2000 stabala

U Osijeku više od 30 tisuća stabala, a svako ima svoj osobni karton

U Osijeku više od 30 tisuća stabala, a svako ima svoj osobni karton
Unikom

Zanimljiv i poučan portal Unikoma i Grada Osijeka - Klikom na Check Trees provjerite „zdravstveni karton“ stabla

Koje su karakteristike određenog stabla u Osijeku, u kakvom je stanju te općeniti tzv. zdravstveni karton stabla, Osječani i svi ostali koje zanimaju te informacije, mogu ih dobiti putem aplikacije Checktrees. O kakvom portalu je riječ, ali i kojom aplikacijom raspolaže tvrtka Unikom i Grad Osijek, porazgovarali smo sa stručnjakinjom za praćenje i njegu urbanih stabala tvrtke Unikom, magistricom urbanog šumarstva, zaštite i okoliša Ivom Matačić.

Pregled sprječava rizik pada tabla

"Riječ je o portalu za koji se, u suradnji s Unikomom, odlučio implementirati Grad Osijek. Check Trees je portal koji stvara bazu podataka o stablima, omogućava djelotvorno i razumno upravljanje stablima te javnosti pruža informacije o stablima na javnim površinama. Portal je jedinstveni alat za informiranje javnosti o razini i opsegu skrbi o drveću  koju stručnjaci unose kroz aplikaciju na  samom terenu", pojašnjava Matačić, dodajući da su građanima javno dostupni podatci na portalu jednostavnim klikom na odabir željenog stabla gdje će dobiti osnovne informacije koje, prema procjenama, zanima građane.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

To je, primjerice, o kojoj vrsti stabla se radi, promjer krošnje, visina stabla, zdravstveno stanje, starost stabla i sl. Istovremeno, u aplikaciju kojom raspolažu stručnjaci upisuju se svi arboristički zahvati (sidrenje, orezivanje, sadnja stabala, njega stabala). Portal potom informira vlasnika stabla o potrebi provjere, revidiranja ili ponavljanja određenog zahvata.

Naime, Matačić kaže kako su svjesni da stabla mogu predstavljati opasnost koju ne treba podcjenjivati i ignorirati. Iako je gotovo nemoguće potpuno ukloniti rizik pada stabla, moguće je, dodaje, redovitim pregledima i zahvatima uvelike smanjiti taj rizik, a samim time i posljedice. Sam pojam „pregled“ može obuhvaćati cijeli niz aktivnosti, tvrdi Matačić, od površnog neformalnog promatranja do brze vizualne provjere, a zatim i do detaljnog pregleda uz pomoć uređaja poput rezistografa za mjerenje mehaničkog otpora za otkrivanje truleži u stablu ili pulling testa - najprihvaćenije metode za procjenu sigurnosti i stabilnosti stabla opterećenjem stabla kojim testiramo vjerojatnost izvale stabla pri datom opterećenju. I mlada stabla ponekad trebaju pomoć kako bih se nakon zimskog mirovanja pobudio imunitet pa primjenjujemo tretman prihrane stabala otopinom vode s efektivnim mikroorganizmima i antagonističkim gljivama tzv. vitaminski koktel koji je različiti za svako stablo ovisno o vrsti stabla te njegovim tegobama. Tretman je primijenjen na tri starija stabla koprivića (poznatog i kao košćela, nap.a.) ove jeseni na ulazu u Tvrđu, nekolicini stabla u Ul. Sv.L.B.Mandića prilikom izgradnje nadvožnjaka, te svim mladim stablima posađenia prošle godine

Foto: Iva Matečić (privatna arhiva)

Veterani stari 70-ak godina

Na upit o stanju stabala u gradu općenito, Matačić kaže da se stanje određenog stabla najbolje pokaže nažalost prilikom kakve oluje, a što se nedavno dogodilo sa stablom lipe u Svačićevoj ulici tijekom nevremena.

"Budući da smo tek započeli ponovnu inventarizaciju stanja stabala na području Grada, trenutno pregledana stabla su dobre vitalnosti iako uvijek ima suhih grana u krošnjama koje je potrebno sanirati. Inače, u gradu imamo i dosta starih veteranskih stabala odnosno onih koja su stara i više od 70 godina. Takav je primjer hrast u dvorištu gimnazije Gaudeamus, dvije bukve u Parku kralja Držislava te poznati nam „Gospodin Ginko“ u Tvrđi. Ta su stabla značajna ne samo zbog svoje starosti i veličine, već i grandioznosti i općenito predstavljaju ljepotu zuba vremena", tumači Matačić, ističući kako i ta stabla treba posebno zaštititi i voditi računa o njima. Primjerice, spomenuti hrast, inače star više od 150 godina, kaže naša sugovornica, prolistao je, no stanje će mu najbolje biti vidljivo tijekom velikih vrućina.

Dodajmo tome da je u Osijeku svako stablo mapirano te ima svoju lokaciju i to zahvaljujući ne samo navedenoj aplikaciji, već i GIS katastru u kojem su unosi započeti još 2012. godine. Do 2020. kaže Matačić, uneseno je oko 26.500 stabala, a procjena je da ih je do 2024. posađeno i biti će uneseno još između pet i šest tisuća. Tako dolazimo do brojke veće od 30.000 stabala u gradu Osijeku. Također, stručnjaci su započeli s unosom stabala početkom siječnja ove godine u Check trees aplikaciju i uvedeno ih je 150 te nastavljaju dalje.Inače, u redovnom održavanju Unikom tijekom sezone 2023/2024 treba posaditi oko 700 stabala, a u ovoj sezoni, točnije zima 2023/proljeće 2024, posađeno ih je oko 400.

"Iz projekata Agencije za zaštitu okoliša još je stabala koje planiramo posaditi pa će to sveukupno ove godine biti oko 2000", zaključila je Matačić.


Izdvojeno

Reci što misliš!