Za svoj rad primio je nekoliko nagrada i priznanja, među kojima su Nagrada Zagrebačkog salona (1968.), Grand prix X. Biennala Slavonaca (1985.), Godišnja republička nagrada za arhitekturu Vladimir Nazor (1991.), Godišnja nagrada Udruženja hrvatskih arhitekata za arhitekturu Viktor Kovačić i Nagrada za životno djelo Vladimir Nazor (2004.)

Akademik Andrija Mutnjaković redoviti je član Razreda za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2004. godine i voditelj Hrvatskog muzeja arhitekture od 2011. godine. Na osječkoj Akademiji za umjetnost i kulturu (K. P. Svačića 1/G, Osijek, svečana dvorana) u četvrtak, 5. listopada u 12 sati održat će predavanje naziva ''Intencije u arhitekturi''.

Rođen je u Osijeku 1929. godine, gdje završava osnovnu školu i gimnaziju. 1954. godine diplomirao je na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nakon čega radi kao suradnik Drage Galića, Lavoslava Horvata i Marijana Haberlea. Od 1957. do 1960. obrazuje se u Državnoj majstorskoj radionici za arhitekturu prof. Drage Iblera pri Likovnoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu.

Sadržaj se nastavlja...

Na temelju dotadašnjeg rada, 1961. godine Savjet za kulturu i nauku Hrvatske priznaje mu status umjetnika. Osim samostalnog arhitektonskog rada, također je istraživač i pisac mnogo teorijskih i povijesnih studija i knjiga. Kroz publicističke i društvene aktivnosti promiče arhitektonsko stvaralaštvo i razvijanje kulture stanovanja, a također djeluje kao predavač na Radničkom sveučilištu u Zagrebu.

Dugogodišnji je član uredništva stručnih publikacija Čovjek i prostor, Arhitektura, Arhitektura urbanizam te predsjednik Savjeta izdavačke djelatnosti Društva arhitekata  Hrvatske. Član je predsjedništva Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Udruženja hrvatskih arhitekata te inicijator formiranja Zajednice umjetnika Hrvatske i Zagrebačkog salona, čiji je predsjednik bio u dva mandata.

Za svoj rad primio je nekoliko nagrada i priznanja, među kojima su Nagrada Zagrebačkog salona (1968.), Grand prix X. Biennala Slavonaca (1985.), Godišnja republička nagrada za arhitekturu Vladimir Nazor (1991.), Godišnja nagrada Udruženja hrvatskih arhitekata za arhitekturu Viktor Kovačić i Nagrada za životno djelo Vladimir Nazor (2004.).

Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i Matice Hrvatske. U zemlji i inozemstvu objavljuje mnoge edukacijske sadržaje, predgovore zbornicima te teorijske knjige o suštini i razvoju arhitekture i urbanizma. Neke od njegovih arhitektonskih realizacija, fokusiranih na reafirmaciju nacionalne ili regionalne arhitekture u suvremenom arhitektonskom izrazu, uključuju Narodnu i univerzitetsku biblioteku Kosova u Prištini, Dom sindikata na Medvednici u Zagrebu, Dom Crvenog križa u Novom Vinodolskom, Kazalište Trešnja u Zagrebu i mnoge druge.

Među njegovim projektima poticanja primjene bioničkih zakonitosti u funkciji arhitekture kao alternative apstraktnom shematizmu suvremenog grada osječki su Novi grad te druga stambena naselja u Osijeku, Zagrebu, Beogradu i Bratislavi, ali i centar grada u Tel Avivu. Također istražuje primjenu kinetičkih faktora u formiranju zgrada te sudjeluje u mnogobrojnim projektima obnove i revitalizacije graditeljske baštine na primjeru renovacije Kaptola, Gornjeg grada i Stare jezgre Zagreba.