Gdje god žive ljudi – tu su i štakori i drugi glodavci. Mještani baranjskih sela navikli su na njih, ali kažu, ove godine ima ih više. U potrazi za hranom ulaze u gospodarske objekte, čardake i šupe, a nekada i u kuće

Štakori, miševi i drugi glodavci prenose niz bolesti i u njihovoj se blizini ne osjećamo ugodno. Blaga zima im je pogodovala pa ih je više nego obično, a u potrazi za hranom stvaraju i više problema, piše Danas.hr.

Gdje god žive ljudi – tu su i štakori i drugi glodavci. Mještani baranjskih sela navikli su na njih, ali kažu, ove godine ima ih više. U potrazi za hranom ulaze u gospodarske objekte, čardake i šupe, a nekada i u kuće.

Sadržaj se nastavlja...

"To ulijeće u kuću, ne smiješ vrata, to zavuče se ćošak takvi mali, čim vrata otvoriš – on je unutra već.“ kaže za RTL Gospava Popović iz Majških Međa.

Glodavci muče i gospodina Pavu. Pokazuje brojne rupe u zemlji u bagremiku koje su napravile voluharice.

"Eto rupa do rupe, skroz, evo tu, ovamo, skroz, kažem ti jedna do druge skroz, pa da, eto vamo, cijelo čudo.“ kaže Pavo Blažević iz Majških Međa.

Veću nelagodu od voluharica i miševa izazivaju štakori.

"Radi se o životinji koja prenosi preko 35 različitih oboljenja i na domaće životinje i čovjeka, tako da se s pravom bojimo", pojašnjava Anita Liška, profesorica na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

I glodavci su izuzetno plahi i oprezni, no u potrazi za hranom nailaze i na otrovne mamce.

"Tu sam ja trovao, eto tu gdje mi je traktor i i tu pod drva sam metnuo otrova, borimo se.“ kaže gospodin Pavo.

Gospođi Gospavi u borbi protiv glodavaca pomažu i njene mačke koje ih hvataju i svoj ulov ponosno donose.

"Pred vratima svako jutro, ako ne nađem 15-20 miševa, ja ne nađem ni jednog.“ kaže gospođa Gospava.

Od štakora je čuvaju i njeni psi.

"Vidiš, kad njih osjete po tim rupama oni kopaju i dok ne nađu, dok ne uguše oni se ne okanu", dodaje gospođa Gospava.

Napuštene kuće i odlagališta otpada idealna su mjesta za život i prehranu štakora.

"Hrana je tu primarna točka zbog čega se okupljaju i zbog čega se razmnožavaju tako da svako odlagalište otpada predstavlja jednu novu ekološku nišu i intenzivniju pojavnost ove skupine štetnika.“ zaključuje profesorica Liška.

Intenzivno razmnožavanje počinju u proljeće kada se provodi i sustavna deratizacija, a tada će valjda i čuvari baranjskih dvorišta moći na zasluženi odmor.