Na vrhuncu poslovanja na današnjoj je lokaciji zapošljavalo gotovo 23 tisuće radnika, dok se nakon rata proširilo na više od 600 maloprodajnih objekata

Borovo je renomirana hrvatska tvrtka s dugom tradicijom proizvodnje kože i obuće. Smješteno u vukovarskom Borovom naselju, poduzeće koje se još naziva i Batom postalo je sinonimom kvalitetnih i trajnih proizvoda koji spajaju funkcionalnost i moderni dizajn.

Njegov se put razvoja slobodno može smatrati popločanim trnjem i zvijezdama. Prije svega, tvrtka je nastala iz male obiteljske radionice za proizvodnju cipela koju su krajem 19. stoljeća u češkom gradu Zlínu osnovala braća Antonjin i Tomaš Bata. Naime, češke su zemlje u to vrijeme predstavljale najrazvijenije industrijske dijelove Austro-Ugarske Monarhije, sadržavajući oko 33 tisuće obućarskih obrta.

Sadržaj se nastavlja...

Iako su braća pokrenula radionicu sa svega 800 forinti, već do 30-ih godina prošloga stoljeća ista se razvila u svjetski poznati kombinat te vrste. Tako su 7. lipnja 1931. osnovali tvornicu i na periferiji grada Vukovara, točnije u Borovom naselju koje je tada bilo poznato po brojnim drugim objektima poput radničkih smještaja i restorana, sportskog aerodroma, kinodvorane, osnovne škole, državnog doma i nekoliko obrtničkih škola. Kasnije se u njemu otvorilo još i Narodno sveučilište.

Već u prvim godinama poslovanja, vukovarsko je Borovo samostalno proizvodilo svu potrebnu opremu za izvoz obuće diljem Jugoslavije, ali i šire. Godine 1933. započelo je i s preradom gumeno-tehničke robe, dok je 1940. proizvelo nevjerojatnih osam milijuna pari obuće.

Prije Drugog svjetskog rata u tvornici je tako bilo zaposleno gotovo četiri tisuće radnika, a velike i tada iznimno moderne prodavaonice (kojih je 1940. bilo čak 565) bile su rasprostranjene po najvećim, a kasnije i manjim gradovima. U svakom je mjestu Batina trgovina bila omiljeni prostor obiteljske kupovine budući da je, uz obuću, sadržavala i dječje igračke, gumene čizme, čarape i ostalu robu.

Trgovina Bata u Osijeku 1937. godine; IZVOR: Josip Klobučar

Tvorničke su pak hale bile uređene po uzoru na Batine zlinske industrijske blokove, odnosno u duhu avangardne rane moderne. Djelatnici koji su radili u Borovu bili su smješteni u naselju, i to u stambenim kolonijama s modernom bijelom stolarijom i kubistički interpretiranim samostojećim volumenom kuća. Međutim, posebno im je zanimljiv bio rad upravo u proizvodnim pogonima.

''Ljudi su se brzo privikavali na zajedništvo koje je Bata stvarao i gotovo sam uvjeren u to da su borovski radnici tim zajedništvom, koje Tomaš Bata propovijeda i zagovara, bili zadovoljni, makar su katkada morali progutati i gorke zalogaje zbog miješanja tvrtke čak i u neke osobne stvari pojedinca. Tvrtka se znala uplesti, ako je bio u pitanju poznati službenik, i u odabir djevojke koju je kanio oženiti'', prepričao je Ante Duić u svojoj knjizi ''Borovo: od trnja do zvijezda''.

Djelatnici Borova na kraju radnog vremena; IZVOR: Borovo d.d.

Nakon Drugog svjetskog rata i brojnih oštećenja koja je pretrpjela, tvornica se obnovila, nacionalizirala i osnovala u okviru Kombinata gume i obuće Borovo. Pod tim nazivom djelovala je sve do 1991. godine, razvivši se u najveće i ekonomski najmoćnije poduzeće u proizvodnji i prodaji obuće i gume u ovom dijelu Europe.

U navedenom je razdoblju Borovo sveukupno proizvodilo više od 20 milijuna pari obuće godišnje te nekoliko tisuća tona automobilskih guma, gumeno-tehničke robe, kemijskih proizvoda, strojeva i alata. Uz to, na vrhuncu poslovanja na današnjoj je lokaciji zapošljavalo gotovo 23 tisuće radnika, dok se nakon rata proširilo na više od 600 maloprodajnih objekata.

Suvremeni strojevi u proizvodnji kožne obuće u Borovu; IZVOR: Borovo d.d.

Tijekom desetljeća, Borovo je razvilo i prepoznatljive brendove, stekavši lojalne kupce diljem Hrvatske, ali i šire. Među njima je namjenska obuća Borosana, koja je ujedno i zaštitni znak Borova, a koja je proizvedena 1968. na čelu sa zagrebačkim ortopedom dr. Brankom Strinovićem. Dnevno se proizvodilo i do 1600 njihovih pari, što je predstavljalo više od 200 tisuća pari u prvih nekoliko godina.

Osam godina nakon toga na tržište je lansirana njihova niska tenisica naziva Startas koja je prvotno bila namijenjena igranju stolnog tenisa, no s vremenom je izrasla u najveći brend tvrtke. Najveću je popularnost stekla 1987. godine kada je bila službena obuća Ljetne Univerzijade u Zagrebu. Tada se prodavalo čak pet milijuna njezinih pari godišnje.

Startasice; FOTO: Goran Ferbežar/PIXSELL

Ipak, osamdesete godine 20. stoljeća Borovu istovremeno predstavljaju vrhunac razvoja i najteže razdoblje u povijesti. Iako je brojala 22.500 zaposlenika, pri čemu je odnos muškaraca i žena bio 48 naprema 52, tvornica je morala izvoziti mnogo više robe od uobičajenoga kako bi zadržala likvidnost. Djelatnici su tako bili primorani raditi i subotom i nedjeljom, uz veliku količinu prekovremenih sati za koje nisu bili dovoljno plaćeni.

''Sada bijemo tešku bitku za izvoz – mijenjamo po četrdeset modela mjesečno. Veliki je to napor, dok zarada za veći trud nije odgovarajuća'', opisala je svojevremeno situaciju u poduzeću rukovoditeljica šivaće radionice.

Tvornicu je posebno pogodio i Domovinski rat tijekom kojega je potpuno prestala s poslovnim aktivnostima. Tako su 1991. godine pogoni teško stradali u bombardiranju jugoslavenske vojske, pri čemu je izgorio dio proizvodnih hala i stambenih kuća. Od 1992. do 1997. Uprava je Borova, stoga, djelovala iz Zagreba, dok se proizvodnja odvijala u Donjem Miholjcu.

Tek 1998. godine poduzeće je nastavilo poslovati na matičnoj lokaciji, dok je deset godina nakon toga proizvodnja kožne obuće preseljena u novoobnovljenu i tehnološki opremljenu zgradu Obućara nova. Iste godine Borovo je certificirano prema ISO 9001 standardu.

Legendarne 'zenge'

Visokokvalitetne čizme koje su se počele proizvoditi 1985. godine tijekom krvave obrane Vukovara dobile su svoj kultni status i naslov "zenge". Naime, dio proizvedenih čizama ratne godine ostao je u skladištima pa su ih dali braniteljima koji su ih nazivali "čizmama nad čizmama".

Limitirana verzija Zengi izrađena prije nekoliko godina; FOTO: Emica Elveđi/PIXSELL

Danas je riječ o najpoznatijoj hrvatskoj obućarskoj tvrtki koja broji oko 570 zaposlenika. Za razliku od ostalih sličnih trgovina, Borovo se može pohvaliti vlastitom proizvodnjom obuće koja se i dalje odvija u Vukovaru, dok su njegovi najtraženiji modeli Startas, Boromina, Borosana, Rubber, My Ballerinas i The Big Blue, pri čemu svaki komad obuće plijeni pozornost inovativnošću i posebnošću.

''Ukupno imamo 70 maloprodajnih poslovnica, a samo u Slavoniji i Baranji nalazi se njih 19. Tvrtka naša veličine traži kontinuirana ulaganja koja stalno provodimo, dok ćemo povodom 93. rođendana, umjesto proslave, organizirati veliku rasprodaju Startasica. Želja nam je da svaki građanin s ponosom nosi marku Borovo zbog kvalitete i omiljenog dizajna'', istaknula je za SiB.hr Gordana Odor, predsjednica Uprave Borova.

Proizvodni pogon Borova danas; FOTO: Davor Javorović/PIXSELL

Borovo je ponosna hrvatska tvrtka koja uspješno spaja bogatu tradiciju s modernim pristupom proizvodnji obuće. Unatoč brojnim izazovima kroz povijest, uključujući ratna razaranja i ekonomsku tranziciju, poduzeće je zadržalo kvalitetu i prepoznatljivost. Inovativnim modelima te velikim brojem zaposlenika, kompanija nastavlja svoj put kao sinonim za kvalitetu i jedinstveni stil kako u domaćoj, tako i u regionalnoj obućarskoj industriji.