Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta samo je jedna od aktivnosti kojoj se Centar posvećuje i kroz nju promiče misiju sigurnijeg interneta za djecu i mlade

Na javnoj tribini ''Za tipkovnicom i konzolom - budi pod kontrolom'' koju je u Osijeku povodom Dana sigurnijeg interneta 6. veljače organizirao Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, organizacija koja vodi nacionalni Centar za sigurniji internet, okupili su se stručnjaci iz područja dječjih prava, policije, institucija socijalne i zdravstvene skrb, ali i telekomunikacijske industrije.

Konferencijsku dvoranu u Staroj pekari ispunili su stručni suradnici škola i vrtića, ali i socijalni radnici i pedagozi te svi koji rade s djecom i mladima.

Sadržaj se nastavlja...

''Roditeljima i svima koji rade s djecom može biti uistinu izazovno popratiti sve novosti u digitalnom svijetu jer se trendovi stalno mijenjaju, a svakim danom izlazi sve više videoigara. S obzirom na to da su videoigre djeci zanimljivije nego odraslima, i to u tolikoj mjeri da su nekad spremna zanemariti druženje s bližnjima, bavljenje sportom i ostale bitne aktivnosti, korisno je pokušati sagledati i stvari iz njihove perspektive'', otvorila je događaj socijalna radnica Ana Veočić iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

''Bilo bi korisno kroz, kao što radi Centar za sigurniji internet, edukacije locirati probleme u tom okruženju i djelovati preventivno na situacije u kojima se djeca mogu naći kroz opismenjavanje djece o mogućim problemima. Treba kod njih osvijestiti da se mogu javiti odraslim osobama i tražiti pomoć u trenutcima kada osjete da im treba. Naravno, treba educirati i roditelje. Svjesni smo da djeca možda više znaju o korištenju društvenih mreža te da roditelji možda nisu dovoljno informatički pismeni, ali to ne isključuje njihovu odgovornost da kroz razgovor s djecom adresiraju odgovorno korištenje interneta'', nadovezala se Marijana Šego, savjetnica u Uredu pravobraniteljice za djecu.

''Dan sigurnijeg interneta predstavlja iznimno važan datum za nas. Naime, kao pružatelj informatičkih i komunikacijskih usluga veliku pozornost usmjeravamo na odgovorno korištenje tehnologije. U skladu s time, #BoljiOnline platformom kontinuirano organiziramo te potičemo projekte educiranja javnosti o rizicima s kojima se mogu suočiti surfajući internetom i igrajući videoigre. Našu misiju iznimno je ojačala višegodišnja uspješna suradnja s Centrom za sigurniji internet koja je rezultirala brojnim društveno odgovornim projektima u sklopu kojih smo građanima pružili konkretne smjernice za uspješno suočavanje s navedenim rizicima'', izjavila je Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja A1 Hrvatska.

Poseban je dio programa pripao i mladim učenicima iz I. gimnazije koji su iznijeli svoje argumente u debati na temu o igranju videoigara.

''Iako prevladava stav da je mojoj generaciji izuzetno bitan internet, što uopće ne poričem, meni osobno nije problem provesti dan bez interneta jer imam puno aktivnosti kojima se bavim i ne uključuju korištenje tehnologije'', izjavila je Iris, učenica I. gimnazije odgovorivši na pitanje iz publike kojih nije nedostajalo. Nakon rasprave koju su otvorili, došli su i do zajedničkog zaključka.

''Potrebno je razviti balans za svaku aktivnost, pa tako i za igranje videoigara'', istaknuli su učenici na kraju.

U panel raspravi ''Što znači biti pod kontrolom?'' koja je uslijedila, a posebno se dotaknula teme prekomjernog igranja videoigara sudjelovale su savjetnica pravobraniteljice za djecu Marijana Šego, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja A1 Hrvatska Iva Ančić, radijska voditeljica Ana Mitar Šimić i predstavnica mladih Centra za sigurniji internet Lejla Jareb.

''Roditeljska odgovornost trebala bi biti primarna u ograničavanju korištenja interneta kod djece, odnosno, to bi se trebalo odviti u dogovoru s djetetom, i to ne kroz zabranu'', kazala je Šego.

''Prekomjerno je igranje realna problematika. Iako postoji, moram reći da je cilj da postoji balans u svemu, kao što tvrde i sudionici debate. Trebamo pripaziti i na vrstu videoigara koje igramo'', istaknula je predstavnica mladih iz Centra za sigurniji internet, učenica Lejla Jareb.

Kada je riječ o e-sportu i koja je razlika između profesionalnih igrača te onih rekreativnih, svoj osvrt dala je i voditeljica e-sport turnira te radijska voditeljica Ana Mitar Šimić.

''Prekomjerno se igranje može dogoditi rekreativnim igračima koji nisu dio profesionalnog svijeta e-sporta. Kod profesionalnih je igrača doista jako uređen način funkcioniranja pred ekranom zbog toga što su tu uključeni njihovi menadžeri, sponzori i drugi'', pojasnila je Mitar Šimić, a veliki naglasak za kraj rasprave stavio se na edukaciju roditelja, na što su ukazali kao potrebu i sudionici u publici.

Događaj je zaokružila rasprava ''Sustav skrbi za djecu, sigurnost i videoigre - koja je poveznica?'' u kojoj je naglasak bio na pristupu stručnjaka intervenciji, ali i prevenciji nepoželjnih ishoda. U njoj su sudjelovali predstavnik policije Ivan Pakšić, Ivana Čović iz Centra za pružanje usluga u zajednici Osijek i liječnica Marija Kribl iz Centra za zdravstvenu zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje.

''Niti jedan digitalni medij, pri čemu mislim na ekran, tipkovnicu, skrolanje... ne može vam dati ono što vam mogu dati pisanje olovkom i čitanje knjiga. Tu je riječ o neuralnim krugovima koji se posebno aktiviraju u tim aktivnostima i to je apsolutno zanemareno kada je riječ o prekomjernom korištenju tehnologije'', objasnila je Kribl.

''Kada postoji potreba da se nad djetetom uvede kontrola, to je već znak da je došlo do problema. Puno se više treba raditi na prevenciji'', komentirala je odgajateljica Ivana Čović iz Centra za pružanje usluga u zajednici Osijek, dodajući kako se češće uviđa problem depersonalizacije kod djece, kako ne osjećaju sam sebe, ali da uviđa i kako teško razvijaju imaginaciju - sposobnost zamišljanja.

''Kako ćemo razviti kritičko mišljenje kada danas imate djecu koju pitate 'koja ti je najdraža priča', a oni ne znaju što su bajke'', zapitala se u raspravi u kojoj se na kraju pitalo stručnjake kako jedinstveno pristupiti prevenciji.

''Nema jedinstvenog pristupa u prevenciji, on mora biti multisektoralan. Potrebno je prigrliti tehnologiju i znati ju koristit jer od zabrana nema ništa. Odgovoran, samokritičan pristup. Treba mlade i roditelje naučiti što je dobro korištenje, a što neprimjereno. U teoriji funkcionira, ali smo svjesni da u praksi to nije tako. Zaokret u pristupu je potreban, treba biti ciljan, pogotovo kada je riječ o edukaciji'', istaknuo je za kraj rasprave Ivan Pakšić iz Policijske uprave Osječko-baranjske, Sektora za javni red i sigurnost.

Podsjećamo, cilj je Dana sigurnijeg interneta promicanje sigurnije i odgovornije upotrebe digitalnih tehnologija među djecom i mladima. Naglasak je na podršci stručnjacima koji rade s djecom te stvaranju platforme za dijalog i razmjenu iskustava. Ovogodišnji Dan sigurnijeg interneta podržao je A1 Hrvatska.

Centar za sigurniji internet Hrvatska djeluje od 2015. kao program Centra za nestalu i zlostavljanu djecu. U sklopu istoga pruža besplatnu i anonimnu telefonsku liniju 0800 606 606 (dostupnu svakog radnog dana u terminu od 8 do 16 sati), Hotline obrazac za prijavu neprimjerenih sadržaja online i Centar za podršku i informiranje koji ima primarnu ulogu u senzibiliziranju i informiranju javnosti o mogućnostima zlouporabe suvremenih tehnologija kao i o načinima zaštite na internetu. Obilježavanje Dana sigurnijeg interneta samo je jedna od aktivnosti kojoj se Centar posvećuje i kroz nju promiče misiju sigurnijeg interneta za djecu i mlade.