Autorice u knjizi navode kako su ''hrvatska glagoljica i glagoljaštvo kulturni fenomeni koji se vežu uz hrvatski narod, jedinstveni po svojim lingvističkim, grafijskim, etnološkim, antropološkim i semiotičkim odlikama''

Večer posvećenu glagoljici 14. prosinca u bečkom Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Republici Hrvatskoj upriličile su tri znanstvenice i umjetnice – Jasna Horvat, Katarina Livljanić i Josipa Mijoč. Glagoljaškoj večeri nazočili su brojni okupljeni uzvanici, među kojima se nalazio Jiřího Šitlera, veleposlanik Republike Češke u Beču.

Uzvanike ''Glagoljaške večeri'' pozdravio je hrvatski veleposlanik Daniel Glunčić, ujedno i pozivatelj na događanje upriličeno u drugom adventskom tjednu godine posvećene obilježavanju desete obljetnice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji.

Sadržaj se nastavlja...

U ime Matice hrvatske Beč uzvanike je pozdravila Adrijana Markon Jurčić te ih upoznala s Jasnom Horvat, Katarinom Livljanić i Josipom Mijoč, hrvatskim znanstvenicama posvećenim oživljavanju tradicijske kulture. Uz znanstveni doprinos promociji glagoljice, Adrijana Markon Jurčić istaknula je umjetnička ostvarenja Jasne Horvat i Katarine Livljanić te produkcijske projekte Josipe Mijoč usmjerene inovativnim postupcima brendiranja kulturom.

Program Glagoljaške večeri nastavljen je čitanjem teksta ''Tko sam ja?'', proslova romana ''Az'' Jasne Horvat (Naklada Ljevak 2009. i 2020.), a potom razotkrivanjem motiva koji su Jasnu Horvat usmjerili književnom interpretiranju hrvatske glagoljice za koje je 2010. nagrađena HAZU-ovom književnom nagradom ''Josip Juraj Strossmayer''.

Osječanke Josipa Mijoč i Jasna Horvat opisale su vlastiti autorski pristup u brendiranju kulturom kojega su nazvale ''Model kružne kreativnosti'', a opisale u knjizi ''Brendiranje kulturom: glagoljica''. Autorice u knjizi navode kako su ''hrvatska glagoljica i glagoljaštvo kulturni fenomeni koji se vežu uz hrvatski narod, jedinstveni po svojim lingvističkim, grafijskim, etnološkim, antropološkim i semiotičkim odlikama''.

Josipa Mijoč podsjetila je kako se u veljači 2024. puni deseta obljetnica imenovanja hrvatske glagoljice i glagoljaštva nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske, peta obljetnica Dana hrvatske glagoljice za koji je proglašen 22. veljače, dok je u siječnju 2024. godine prvi rođendan eurokovanica označenih glagoljicom. 

''Popularizacijski uspon glagoljice okidač je za upoznavanje hrvatske glagoljice u ulozi glavne junakinje brendiranja kulturom primjenom Modela kružne kreativnosti. Teorijski i praktično brendiranje kulturom uspostavljeno je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a u suradnji s Institutom Andizet i studentima Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku'', rekla je Mijoč.

Josipa Mijoč istaknula je kako je roman ''Az'' ishodište brojnih proizvoda kreativne industrije Instituta Andizet i Ekonomskog fakulteta u Osijeku kojima je glagoljica popularizirana na inovativan način. Među opisanim primjerima uzvanici su imali prigodu vidjeti svijetleći stup glagoljskog znakovlja ''Alkar'', medalju ''Ave, OsEconomia'', dio ''Sunčanoga sata'' Ekonomskog fakulteta u Osijeku te Slatki ''Az'' – medenjake načinjene u obliku prvog glagoljskoga slova.

Jasna Horvat pojasnila je kako se ''govorenjem o glagoljici, popularizira tradicija glagoljske misije i vizije, pri čemu se Republika Hrvatska predstavlja zemljom visoke i dugovječne kulturne tradicije jer svoja pisma imaju samo velike kulture.''

Jasna Horvat naglasila je visoku etičnost glagoljske poruke koja poručuje da je ''dobro živjeti časno'' te ulijevanje povjerenja takvog identitetskog određenje, uz istodobnu snažnu prepoznatljivost prostora. Brendiranje glagoljicom poticaj je za učestalo govorenje/glagoljanje te time i poticanje poistovjećivanja s drugim identitetskim odlikama Republike Hrvatske, istaknula je Horvat.

Katarina Livljanić prikazala je glagoljaško pjevanje kroz povijest, od srednjeg vijeka i prvih pisanih spomena liturgijskoga pjevanja na staroslavenskome, do spomenika glagoljaškog pjevanja u usmenoj predaji kako se do danas očuvalo na jadranskoj obali i otocima. Prikaz je ilustrirala zvučnim primjerima glagoljaškog pjevanja (Plač Jeremije Proroka, Govorenje Judino skalam) prisutnima u današnjoj usmenoj predaji te u kreativnome radu ansambla Dialogos, čija je umjetnička voditeljica Katarina Livljanić.

Glagoljaška večer završila je otvaranjem izložbe ''Glagoljica u kružnoj kreativnosti'' kojom su predstavljena rješenja usmjerena ''osvajanju glagoljicom u novom mileniju''. Uz programsku knjižicu s opisom izložbe posjetitelji su za adventski dar primili kolačić ''Slatki Az''.

Projekt Glagoljaška večer i njegovo predstavljanje u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Austriji organizirano je uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji, Instituta Andizet u ulozi nositelja projekta te Matice hrvatske Beč. Program Glagoljaške večeri bio je dvojezičan, a konzekutivno prevođenje na njemački jezik vodila je Susanne Oroz.