Osječani najviše kupuju knjige vezane uz alternativnu medicinu, psihologiju, samopomoć, proročanstva, tumačenje snova, tarot i kuhanje

Budući da živimo u vremenu hiperprodukcije i digitalne tehnologije, pretpostavlja se da je knjiga sve zapostavljeniji medij među pripadnicima svih, a ne samo mlađih generacija.

Međutim, nakon što smo posjetili nekoliko osječkih antikvarijata i porazgovarali s tamošnjim prodavačima, uvjerili smo se da tome ipak nije tako, ili barem nije u onolikoj mjeri u kolikoj se to smatra. Ljudi, naime, i dalje čitaju, ali i kupuju različita književna djela, i to posebice u antikvarijatima, čije su zasigurno dvije glavne prednosti održavanje povoljnijih cijena proizvoda u odnosu na one u knjižarama te žanrovska i tematska raznolikost knjiga koje se prodaju.

Sadržaj se nastavlja...

Osim što u njima ponajviše kupuju Osječani, s obzirom na postojanje internetske trgovine, knjige traži mnogo ljudi iz ostalih dijelova Hrvatske, ali i iz inozemstva, i to tijekom cijele godine. Najviše se, stoga, kupuje iz zemalja poput Slovenije, Slovačke, Njemačke, Poljske i Češke.

Nađe se, primjerice, i pokoji Talijan koji naruči knjigu talijanskog autora, neovisno o tome što je prevedena na hrvatski jezik, ili pak osoba koja je rođena u Osijeku, no s obzirom na to da je preselila u inozemstvo, u potrazi je za kvalitetnim štivom na materinjem jeziku.

''Iz Češke naruče bosansku kuharicu u hrvatskom, odnosno osječkom antikvarijatu'', govori prodavačica Mara za SiB.hr.

Kada je riječ o Osječanima i stanovnicima okolnih mjesta, knjige podjednako kupuju i muškarci i žene, no razlikuju se u načinu kupovine. Ivan Zrinušić, jedan od vlasnika osječkog antikvarijata, navodi kako su muškarci ponešto ''ozbiljniji'' kupci u smislu da odmah znaju što žele i po što su došli te su spremni izdvojiti čak i veću svotu novca ako pronađu ono što im treba.

''S druge strane, žene znaju doći i pitati gdje su nam, primjerice, krimići te možemo li im nešto preporučiti, no sve je to i dalje podjednako'', uočava Ivan.

FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr

Generacijski gledano, prodavači tvrde kako knjige najviše kupuju studenti, mladi ljudi u dobi od 15 do 30 godina te umirovljenici.

''Najviše čitaju i kupuju knjige ljudi koji ne rade, što je prirodno i lijepo je da svoje slobodno vrijeme žele provesti upravo uz knjigu'', kaže vlasnik drugog osječkog antikvarijata, Borislav Ristić.

Ivan dodaje kako čak i djeca ulaze u njegov antikvarijat i traže određene knjige koje ne uključuju samo ona lektirna, nego i ostala prozna djela.

''Recimo, književni serijal 'Fear Street' posebno je zanimljiv djeci u dobi od 10 do 14 godina i dosta ga se kupuje. Iako se to ne bi reklo na prvu, ljudi čitaju, no i dalje je to daleko od onoga kako je bilo prije. Nije toliki naglasak na knjigama, koliki je na drugim medijima koji sve više okupiraju pozornost mladima'', smatra Ivan.

Mlade u tom kontekstu ponajviše zanimaju filozofska djela, a najmanje poezija i stručne knjige iz područja politologije, ekonomije, prava, matematike, kemije i fizike. Slabo se, primjerice, prodaju i enciklopedije budući da su istovremeno skupe i zauzimaju mnogo prostora, a njihov je sadržaj danas dostupan u svega nekoliko klikova mišem i potpuno je besplatan.

''Budući da je takva situacija, ni mi ih onda ne otkupljujemo. Morate biti fleksibilni i osluškivati tržište. Ni sam nekada ne bih pretpostavio da nekoga zanima određena domena ili knjiga koja nije toliko poznata, a proda se. Uglavnom gledamo da nam tržište pokaže je li nešto isplativo ili nije'', opisuje Borislav.

Borislav Ristić; FOTO: Davor Javorović/PIXSELL

S druge strane, Osječani najviše kupuju knjige vezane uz alternativnu medicinu, psihologiju, samopomoć, proročanstva, tumačenje snova, tarot i kuhanje. Budući da živimo u Slavoniji i Baranji, očekivano je kako ljudi u velikoj mjeri traže djela koja govore o poljoprivredi i stočarstvu. U konačnici, tražene su i monografije te turistički vodiči Osijeka i okolnih mjesta.

S obzirom na to da su književnost i beletristika najraširenije i najprisutnije kategorije u antikvarijatima, njihova se djela također najviše prodaju, ali većinom u novijim izdanjima. Dok je kod knjiga koje pišu o, primjerice, alternativnoj medicini ili astrologiji poželjno da budu što starije jer su tako ujedno i opširnije, u kontekstu književnosti kupuje se ono što je uvijek ili pak trenutno aktualno.

''Uz lektire koje se stalno otkupljuju i kupuju, traženi su tako popularni serijali poput Harryja Pottera, Igara gladi i Igara Prijestolja te klasici poput Tolstojeva 'Rata i mira''', navodi Mara.

Ipak, dodaje kako je književna djela, s obzirom na sve spomenuto, ujedno i najteže otkupiti, pa se pažljivo gleda o kojoj je knjizi riječ i hoće li se, s obzirom na popularnost i društvenu prepoznatljivost, uopće uspjeti prodati. Međutim, Borislav smatra kako svaka knjiga ima svog kupca, ali jedino ne smije biti jako oštećena. Čak i ako jest, izlože ju na ulazu u trgovinu kako bi ju netko, ukoliko je zainteresiran, mogao besplatno uzeti.

''Premda je riječ o polovnoj knjizi koja ne može biti savršena, ipak mora biti u dobrom fizičkom stanju i ispuniti one najjednostavnije uvjete koje tražimo. Nećemo otkupiti nešto što ni sami ne bismo htjeli kupiti. Primjerice, nastojimo izbjegavati tzv. 'šund' literaturu. Ukratko, kupit ćemo sve ono za što mislimo da će naći svog čitatelja, a da istovremeno ne ide ispod nekih minimalnih kriterija'', objašnjava Ivan.

FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr

U njegovom se antikvarijatu tako, kao i u drugima, mogu pronaći knjige po cijenama od jednog eura pa nadalje. Najskuplja mu je ona koja košta 90 eura i zove se ''Jansonova povijest umjetnosti''. Ipak, za isto biste to djelo u knjižarama morali izdvojiti preko 100 eura.

''Nemamo ništa od dizanja cijena. Iako kod sviju danas vlada natjecateljski ambijent, žao mi je podići cijenu nekoj rijetkoj knjizi. Ima i suprotnih primjera, odnosno mnoga su djela precijenjena radi velike potražnje. Općenito gledajući, naše se knjige prodaju u gotovo pola cijene u odnosu prema onima u knjižari, pri čemu redovno imamo i popuste'', zaključuje Borislav.

Unatoč suvremenim izazovima poput digitalizacije i promjena u čitateljskim navikama, čini se da osječki antikvarijati uspješno prilagođavaju svoju ponudu potražnji. Fleksibilnost u prihvaćanju različitih književnih žanrova, očuvanje povoljnih cijena te pažljivo odabrana ponuda knjiga i u današnje ih vrijeme čini privlačnim mjestima za ljubitelje čitanja koji cijene autentičnost i specifičnost ovog tradicionalnog medija.