Kao najbolje biciklističke dionice Osječani izdvajaju promenadu, stazu od Zelenog polja do Trga Ante Starčevića, Vukovarsku cestu, stazu prema Bilju i Tenji te stazu od Bosutskog naselja prema Antunovcu

Osječani su poznati po bicikliranju, posebice u nadolazećim jesenskim danima kada više nema vrućina, a nije još toliko ni hladno i nema padalina. Naime, grad na Dravi obiluje biciklističkim stazama koje se prostiru na sveukupno 40 kilometara, ali i predivnim lokacijama u prirodi pogodnima za brojne sportske aktivnosti, a tako i za rekreativno ili profesionalno bicikliranje.

Pitali smo, stoga, mlade Osječane otkad i koliko često voze bicikl, na kojim rutama najčešće bicikliraju i kako im to služi za zdravlje.

Sadržaj se nastavlja...

''Bicikliram odmalena, odnosno otkako sam dobio prvi bicikl i naučio ga voziti'', kaže 22-godišnji Domagoj za SiB.hr i dodaje kako je riječ o zabavnoj aktivnosti koju može raditi bilo tko, neovisno o dobi. Navedeni Osječanin biciklira ponajviše kako bi se psihički odmorio i vježbao noge.

S druge strane, 25-godišnja Ružica biciklira od svoje osme godine, a današnje joj rute traju dva do tri sata te vozi bicikl nekoliko puta tjedno uglavnom radi provođenja vremena na svježem zraku i jačanja imuniteta i mišića. 27-godišnji Iven biciklira većinom kada je toplo vrijeme, a tvrdi kako to čini radi održavanja tjelesne težine, lakše pokretljivosti i boljeg mentalnog zdravlja.

Kao najbolje biciklističke dionice Osječani izdvajaju promenadu, stazu od Zelenog polja do Trga Ante Starčevića, Vukovarsku cestu, stazu prema Bilju i Tenji te stazu od Bosutskog naselja prema Antunovcu. Strossmayerova im je ulica, navode, nerijetko nepogodna za bicikliranje zbog uske staze i stupova usred nje, ali plan ju je, izmještanjem pruge na desnu kolničku traku, prenamijeniti u novu zelenu aveniju grada Osijeka.

Dodaju, također, kako im je za bicikliranje nezgodna i Divaltova ulica na Jugu 2 jer nije dugo obnavljana i neravna je zbog svojih ''kockica''. Na mostovima su pak šine neprilagođene ili uopće ne postoje, pa se bicikle mora nositi u rukama. Neki se, stoga, čak radije i maknu iz grada radi previše prometa, odnosno bicikliraju po mirnijim, ali dužim rutama.

Jedan je od njih 29-godišnji Denis iz okolice Osijeka koji se često vikendima biciklom zaputi od mjesta u kojemu živi do grada na Dravi i natrag. Riječ je o udaljenosti od oko 25 kilometara u jednom smjeru, a posebno mu je na njegovoj ruti drago vidjeti iz daljine konkatedralu, Eurodom i ostale visoke građevine po kojima je Osijek poznat. Također, spominje i odličnu biciklističku povezanost Osijeka sa Cvjetnim naseljem, Livanom i Čepinom koji su također dio njegove dionice.

Međutim, Denis biciklira i Osijekom te kaže kako od Trga Ante Starčevića do bolnice promenadom stigne za svega sedam minuta, i to vožnjom prosječne brzine.

''Mislim da je to glavni razlog zbog kojega Osječani bicikliraju – blizina svega, ali i obilazak zanimljivih znamenitosti, prisutnost biciklističkih staza i brži dolazak do odredišta u odnosu čak i na vožnju automobilom'', ističe.

FOTO: Ivica Benić/SiB.hr

Osječke su biciklističke staze tako privlačne i mladima koji nisu stanovnici Osijeka, a ni njegove okolice. 25-godišnji Požežanin Roko inače se bavi sportom pa tako, kada god je u posjetu gradu na Dravi, uglavnom biciklira. Smatra kako je upravo kroz bicikliranje najbrže i najkvalitetnije upoznao Osijek i sve njegove ljepote.

''Bicikliranje mi je bolje od šetnje jer sam brži i vidim mnogo više sadržaja u odnosu na to da, primjerice, pješačim. Biciklom u Osijeku možeš ići gotovo svugdje te nisi ograničen cestom i autobusnim i tramvajskim linijama, a opet vrlo brzo dođeš od točke A do točke B. Čini mi se da Osječanima bicikliranje daje osjećaj slobode jer lako dođu do svog krajnjeg odredišta'', primjećuje Roko.

Međutim, Osijekom ne bicikliraju samo mladi, nego i pripadnici starije generacije. Među njima je i 50-godišnja Ivana koja rekreativno biciklira gradom još od djetinjstva, dok njezin suprug, 53-godišnji Mario svakodnevno ide biciklom na posao, i to šest kilometara u jednom smjeru.

''Osijek ima dobru mrežu biciklističkih staza, čemu pogoduje i ravnica. Najbolje je biciklirati uz Dravu, dalje od prometa, pa supruga i ja jednom do dva puta tjedno rekreativno bicikliramo te prijeđemo i po deset kilometara'', objašnjava Mario.

U tom se kontekstu posebno ističe osječki filantropski dvojac, 51-godišnji Igor Toman i 64-godišnji Ivica Lenard. U otprilike 15 godina, otkako zajedno bicikliraju, obišli su gotovo cijelu Europu, a isto tako i Hrvatsku koju su, kažu, prešli uzduž i poprijeko – od Iloka do Dubrovnika, i to biciklirajući uglavnom u humanitarne svrhe.

''Bicikliranje je jedna od najinteligentnijih aktivnosti koju čovjek može prakticirati u svojoj starosti jer nije toliko radikalna za tijelo kao što je to, primjerice, trčanje. Svaki je korak u trčanju svojevrsni udarac na skočni zglob, koljeno i kukove, dok je bicikliranje prihvatljivo široj publici, dakle i djeci, i pripadnicima srednje dobi, i starijim ljudima. Preporučuje se čak i za rehabilitaciju'', savjetuje Ivica.

FOTO: Dubravka Petrić/PIXSELL

Dodaje kako bicikliranje pozitivno utječe na krvožilni sustav, kapacitet pluća te snižavanje krvnog tlaka. Međutim, uočio je kako još ima dosta prostora za napredak po pitanju biciklističke infrastrukture i kulture u Osijeku.

''Biciklisti bi trebali voziti po svojim stazama, iako kod nas one nisu iznivelirane za profesionalni biciklizam, nego za obične ljude koji ne voze trkalice. One jesu dobre, ali više su za odlazak biciklom u trgovinu. Također, vozači često nisu svjesni da je i biciklistima mjesto na cesti, a ne samo automobilima na mjestima na kojima ne postoji biciklistička staza. Pješaci pak hodaju po biciklističkim stazama, ne mareći za to da iza njih idu bicikli i da je staza namijenjena isključivo za njih. Svi smo sudionici u prometu i moramo misliti jedni na druge, u protivnom bude svakakvih situacija'', poručuje Ivica.

Također, uvidio je i kako postoji dosta predrasuda prema bicikliranju u krugovima mladih ljudi koji su danas ponajviše okrenuti prema tehnologiji i, stoga, nemaju vremena za ulaganje u sebe na takav način.

''To je trenutno, zanimljivo je i zaokupira te, ali dugoročno nije dobro. Naravno, treba biti na mrežama i pratiti zbivanja u svijetu, ali dozirano. Ljudi se ponajprije trebaju kretati na zraku i ulagati u sebe radi bolje kvalitete života, pa već i u mladoj dobi. Bicikliranje nije samo to, nego spada i u društvene događaje koji nam nedostaju upravo radi prekomjernog korištenja tehnologije'', pojašnjava Ivica.

S njime se slaže i Igor, smatrajući kako bicikliranje, osim što je zdravo za čovjeka, zdravo je i za okoliš. Ipak, zamijetio je kako Osječani često misle kako je bicikliranje uglavnom rezervirano za one ljude koji nemaju automobil ili novca za gorivo, a to nije tako jer biciklirati uistinu mogu i trebali bi svi, neovisno o svom financijskom statusu.

''Baš je frajerski biciklom doći u grad, a za one koji si to mogu i žele priuštiti postoje i skupi bicikli koji su cjenovno u rangu s automobilima. Kada negdje ideš biciklom, lako možeš izbjeći gužvu i ne moraš tražiti mjesto na parkingu, a možeš se i maknuti od gradske vreve te si u prirodi tiho pustiti čak i glazbu preko zvučnika dok voziš bicikl. Također, ako ne nosiš sa sobom neki veliki teret i ako ti to vrijeme dozvoli, u Osijeku možeš sve poslove i obveze obaviti upravo biciklom, i to u relativno kratkom roku. Osijek je zaista grad ne samo po mjeri čovjeka, nego i po mjeri biciklista'', smatra Igor.

FOTO: Dubravka Petrić/PIXSELL

Iz tih razloga Savez sportske rekreacije ''Sport za sve'' OBŽ, u suradnji sa Športskom zajednicom OBŽ i Hrvatskim savezom sportske rekreacije "Sport za sve'' organizira 18. Festival biciklističke rekreacije Hrvatske – FEBIRE koji će se u nedjelju po šesti puta održati upravo u Osječko-baranjskoj županiji, a tako i u Osijeku. Riječ je o događaju sa svrhom širenja svijesti o važnosti kretanja i zdravog načina života, ali i poticanja djece te mladih i odraslih osoba na bavljenje rekreacijskim biciklizmom i korištenje bicikla u svakodnevnom životu.

''Ove nam je godine odaziv iznimno dobar, pa predviđamo oko 500 do 600 sudionika, kako je bilo i prijašnjih sezona. Prijavljuje se uistinu široki spektar ljudi, od obitelji s malom djecom koja su tek naučila voziti bicikl, pa sve do pripadnika starijih generacija'', ističe Mirna Rajle Brođanac, jedna od organizatorica biciklijade.

U tom smislu dodaje kako je vožnja prilagođena apsolutno svima i svatko se na nju može prijaviti, što događaj čini posebnim u odnosu na ostale biciklijade. Kao osnovne prednosti manifestacije Mirna dalje navodi cjelodnevno druženje u prirodi i međusobno povezivanje sudionika.

''Kako mi kao organizacija uspostavljamo suradnje s različitim udrugama, sponzorima i donatorima, tako i ljudi tamo krenu međusobno komunicirati, pa se stvore i razna poznanstva i prijateljstva. Svake nam godine tradicionalno dolaze učenici s područja Sisačko-moslavačke županije, a ove su to sezone srednjoškolci iz Novske i Rajića, što je pokazatelj da su i mladi danas zainteresirani za ovakve akcije'', zaključuje Mirna.

Online prijave na FEBIRE zaprimaju se još danas na poveznici, ali svi zainteresirani moći će se prijaviti i na licu mjesta.

Veliki odaziv na navedenu manifestaciju još je jedan od dokaza kako su Osječani uistinu ljubitelji bicikliranja, neovisno o svojoj dobi, pa čak i o fizičkoj spremi. Budući da je kroz ITU mehanizam u Osijeku najavljena, između ostalih projekata, i izgradnja novih biciklističkih staza u OBŽ-u, vidljivo je kako i Grad Osijek te ostale upravne jedinice prepoznaju važnost bicikliranja za razvoj društva na svim razinama.

Unatoč postojećoj mreži biciklističkih staza, postoji potreba za daljnjim unaprjeđenjem infrastrukture i promicanjem svijesti o pravilima ponašanja biciklista, vozača i pješaka u prometu, ali i o važnosti bicikliranja za zdravlje i okoliš. Osječani cijene prisutnost biciklističkih staza u gradu i mogućnost brzog dolaska do odredišta, što uvijek iznova potiče njihovu ljubav prema bicikliranju.