Ne planiraju stati samo na lavandi, stoga su prije dvije godine posadili i 2,5 hektara dunje

Slavonija i Baranja obiluje brojnim OPG-ovima, a jedan je takav i OPG Šuler iz Dalja koji je zanimljiv po uzgoju lavande. Navedeni obrt postoji već više od 14 godina, a vodi ga 62-godišnja Rozalija Šuler, uz pomoć sina Darija i njegove supruge Vanje.

„Završetkom i dugo nakon mirne reintegracije Podunavlja, ono što nam je ostalo jedino su bile njive koje smo davali u najam. U jednom trenutku, u dogovoru s ostalim članovima obitelji, odlučili smo uzeti stvari u svoje ruke i pokušati nešto samostalno pokrenuti. Budući da od mehanizacije i opreme nismo imali mnogo toga, odlučili smo se za lavandu koja slovi kao biljka kojoj nije potrebno mnogo u smislu obrade i održavanja”, pojašnjava Rozalija.

Sadržaj se nastavlja...

Dodaje i kako su godinama izrađivali proizvode poput vrećica lavande i sapuna, no s obzirom na to da nikome od njih OPG nije primarni posao, odlučili su se početi usmjeravati prema plasmanu „sirovine”, odnosno suhog lavandinog cvijeta.

„Usmjerili smo se isključivo na uzgoj i berbu te krenuli ulagati u opremu, a izradu smo konačnog proizvoda i plasman ostavili drugima. Osim suhog cvijeta, danas u maloj destileriji znamo napraviti pokoju litru lavandinog ulja koju koristimo za osobne potrebe, dok ostatak podijelimo prijateljima i poslovnim partnerima”, opisuje vlasnica obrta.

FOTO: Facebook/Lavanda ŠuleR

Lavandu uzgajaju na nekoliko polja u Dalj Planini, ukupne površine od oko 2,5 hektara te u različitim fazama rasta. Proces uzgoja i održavanja, tvrdi Rozalija, nije kompliciran, ali čišćenje su i prerada ipak malo zahtjevnije aktivnosti koje traže dostatnu količinu manualnog rada. Sve pak počinje sadnjom.

„Sadnice lavande mogu se kupiti ili izraditi od postojećeg grma nakon berbe. Dokazano je kako su jače one napravljene tijekom jeseni, ali uz dobru njegu i pažnju i one se proljetne mogu primiti bez problema”, govori Rozalija.

Nakon sadnje slijedi nekoliko sezona oblikovanja grmova i održavanje travnjaka. Rozalija svim novim farmerima preporučuje sadnju na foliju s obzirom na to da borba s travom, kaže, nikada ne prestaje.

„Naš je OPG gotovo od početka u sustavu ekološke proizvodnje te je već dugi niz godina nositelj eko markice, tako da je iz procesa održavanja lavande isključena uporaba bilo kakvih herbicida, što održavanje čini malo kompliciranijim”, navodi vlasnica.

Berba je pak, nastavlja, uglavnom ručni posao, gdje morate računati na pomoć prijatelja i rodbine.

„Bere se srpovima, u drugoj polovici srpnja kada su temperature zraka na vrhuncu jer lavanda u tom trenutku sadrži najveću koncentraciju ulja. Posljednjih se godina nabavkom beračice ovaj proces uvelike olakšao, no i dalje, zbog usko sađenih redova na nekim poljima, nije moguće odraditi berbu mehaničkim putem”, napominje Rozalija.

FOTO: Facebook/Lavanda ŠuleR

Nakon berbe, lavanda se suši različitim tehnikama sušenja, a najučinkovitija je, govori Rozalija, ona koja uključuje vezanje u snopove i njihovo vješanje.

„Nakon odrađenog procesa sušenja, cvijet lavande odvaja se od stabljike te ga je potrebno dodatno očistiti od prašine. To radimo s nekoliko priručnih strojeva koje smo razvili u suradnji s ostalim kolegama uzgajivačima iz okolice. Lavandu potom pakiramo u vreće od 10 kilograma i skladištimo do prodaje”, prepričava vlasnica.

Proces je uzgoja lavande isplativ i s obzirom na brojne prednosti njezina korištenja. Rozalija tako navodi kako spomenuta biljka dokazano vrlo dobro djeluje kao antiseptik.

„U nekoliko smo slučajeva doživjeli da posjekotine od srpa zarastaju mnogo brže ako se na njih nanese lavandino ulje ili ako se rana jednostavno utrlja netom ubranim cvijetom. Lavanda pomaže i kod glavobolje i nesanice, apliciranjem malih količina na jastuk ili izravno na kožu. Hidrolat lavande preporučuje se i za općenitu njegu kože. Kažu da je i dobar repelent od komaraca, no moje je mišljenje da ih miris lavande samo naljuti i da protiv ovih naših komaraca ne pomaže ništa, osim redovnog tretiranja”, ističe Rozalija.

Također, tu su i osobne dobrobiti lavande za Rozaliju i njezinu obitelj. Osim dodatne zarade koja uvijek dobro dođe, vrijeme je provedeno u i oko polja njima neprocjenjivo, posebice s obzirom na činjenicu kako Dario svakodnevno radi za računalom.

„Fizički je iscrpljujuć posao, ali mentalno odmara i regenerira. Godišnji odmor svake godine obitelj i ja provodimo u polju te ne bih to mijenjala ni za što”, kaže vlasnica.

Ipak, najveći je izazov s kojim se suočavaju svojevrsno odricanje preko ljeta.

„Kada većina ljudi ide na more i na kupanje – vi idete u berbu. Međutim, prednost je toga gore navedena terapija i rad na otvorenom”, smatra Rozalija.

FOTO: Facebook/Lavanda ŠuleR

U Slavoniji i Baranji, tvrdi, već postoji određeni krug uzgajivača lavande koji se povećava iz godine u godinu, bilo da je riječ o manjim ili većim OPG-ovima. 

„Koliko znam, od onih koji su počinjali s lavandom kada i mi, ili pak nešto poslije – jako ih je malo odustalo. Je li to iz ljubavi i čistog altruizma, ne znam, ali ljudi vole lavandu”, uočava vlasnica.

Dodaje i kako su vlasnici ostalih obrta većinom spremni pomoći savjetima vezanim uz bilo koji segment proizvodnje. Kao osnovni preduvjet pripreme poslovanja za nekoga tko želi tek krenuti uzgajati lavandu ili bilo koju drugu biljku Rozalija navodi upravo razgovor s ostalim uzgajivačima.

„Lavanda kao takva nije nešto što se kod nas uzgaja stoljećima, pa je i princip rada drugačiji u odnosu na ostale regije. Međutim, slušajući tuđa iskustva možete dobiti najbolje informacije, dok su nakon toga samo rad i vaše vlastito iskustvo recept za uspjeh”, naglašava vlasnica, dodajući kako je sigurna u to da se, iako oni ne žive od uzgoja lavande, poslovanjem u okviru vlastita OPG-a može osigurati pristojan život, uz dobro planiranje i sadnju dovoljnih količina odabrane biljke.

Fotogalerija

Na pitanje koji su im planovi za budućnost s uzgojem lavande spremno odgovara kako su trenutno usmjereni na ubrzanje procesa berbe i prerade te na unaprjeđivanje strojeva i opreme kako bi osigurali stabilan i kvalitetan proizvod u što kraćem roku. Imaju, tvrdi vlasnica, kapaciteta i za proširivanje obrta, no to će nastupiti tek nakon što završe optimizaciju.

Također, ne planiraju stati samo na lavandi, stoga su prije dvije godine posadili i 2,5 hektara dunje, nadajući se kako će i to postati jedan od većih, ali i sve prepoznatijih segmenata njihova poslovanja.