Teško je reći jesu li te brojke dostatne, ali se dio stanovnika ipak vratio
Projekt “Biram Hrvatsku” bilježi značajan rast interesa među povratnicima ako je suditi prema najnovijim podacima. Tako je prošle godine poticaj od 7000 eura iskoristilo oko 500 ljudi, dok je taj broj već premašen u prvim mjesecima ove godine.
“Bilježimo porast korisnika mjere ‘Biram Hrvatsku’, interes je zaista velik i više je ljudi koji se vraćaju u Hrvatsku nego što ih odlazi van”, izjavio je Kristijan Buza iz HZZ-a.
Najveći broj povratnika dolazi iz građevinskog sektora, koji i u Hrvatskoj ima problema s nedostatkom radne snage. Traženi su radnici svih profila, poput zidara, električara i soboslikara. Povratnici najčešće koriste ovu mjeru kako bi pokrenuli vlastiti posao, a sektor građevine prednjači po broju onih koji se odlučuju na povratak.
Podcast “Ideje na stolu” raspravljao je o ovoj temi, a Buza je istaknuo da je tržište rada u Hrvatskoj trenutno u povoljnoj situaciji: “Na burzi rada nije bilo nikad manje ljudi, nikad nije bila veća ponuda poslova, a radnik je u možda najboljoj poziciji da pregovara o uvjetima rada i plaći.”
Uvjeti i mogućnosti korištenja potpore
Mjeru mogu koristiti svi koji se samozapošljavaju, uključujući one koji još nisu prijavljeni na Zavod za zapošljavanje. Povratnici moraju ostati u Hrvatskoj najmanje dvije godine nakon dobivanja potpore. Dodatno, postoji mogućnost kombiniranja ove mjere s potporom za samozapošljavanje.
Osobe koje se presele iz razvijenih područja Hrvatske u manje razvijene županije mogu ostvariti dodatnih 3500 eura. Cilj je potaknuti gospodarski razvoj slabije razvijenih krajeva, iako ovu mogućnost koristi mali broj ljudi zbog izazova poslovanja u takvim područjima.
“Recimo, mogu se preseliti iz Grada Zagreba u Sisak, promijeniti prebivalište te registrirati poslovni subjekt na tom području”, pojasnio je Buza.
Proces prijave započinje online radionicama za samozapošljavanje koje su dostupne i iz inozemstva. “Radionice su dostupne i onima koji nisu prijavljeni na Zavod za zapošljavanje i koji se još nisu vratili”, dodao je Buza.
Razlozi povratka i stanje na tržištu rada
Povratnici često navode da ih na povratak motivira želja za odgojem djece u poznatom okruženju te osjećaj pripadnosti.
“Velika većina ljudi koji su se vratili dugo su bili u inozemstvu. Presudan trenutak često je rođenje djece”, ističe Buza i dodaje kako slavonske županije bilježe najveći broj povratnika jer su upravo one bile najviše pogođene iseljavanjem.
Dodaje i kako hrvatsko gospodarstvo napreduje, a plaće postaju konkurentnije europskima. Istovremeno, ekonomski problemi u inozemstvu čine povratak privlačnijim dok tržište rada bilježi rekordno nisku nezaposlenost, a ponuda poslova nikad nije bila veća.
“Proces dobivanja potpore traje oko 60 dana od podnošenja zahtjeva do isplate sredstava. Povratnici se najviše prijavljuju iz Njemačke, Austrije i Irske, ali ima i slučajeva povratka iz dalekih zemalja poput Čilea i Urugvaja”, dodaje Buza.
Mjera “Biram Hrvatsku” tako čini se ipak pokazuje da uz adekvatne poticaje postoji značajan interes za povratak u domovinu. Osim ekonomskih razloga, sentimentalni motivi često igraju ključnu ulogu kod povratnika.
