Nekad se u Irsku selilo i do 5000 osoba godišnje, a danas je ta brojka puno manja
Još krajem prošle godine podaci su pokazali da Irska više nije obećana zemlja za mnoge Hrvate – gotovo polovica njih vratila se u domovinu. Što se promijenilo i koji su razlozi povratka? RTL Danas istražio je situaciju u Dublinu kroz razgovore s Hrvatima koji tamo žive.
Irska, zemlja s oko 5 milijuna stanovnika, dom je i za približno 17 tisuća Hrvata. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, mnogi su krenuli u potragu za boljim životom 2000 kilometara dalje, a njihova djeca rođena su kao Irci.
Boris Selak, Hrvat koji živi u Dublinu, objašnjava zašto njegovo dijete pohađa hrvatsku školu:
“Govorimo hrvatski otkad je rođen, tako da opet ima nekakvog dodira s jezikom i kulturom, osim sa mnom, jer moja supruga je Irkinja. Govorimo engleski, ja govorim hrvatski s njim, ali to nije dovoljno”, kaže.
Visoke cijene stanova i smještaja
Broj Hrvata u Irskoj smanjuje se iz godine u godinu. Prošle godine doselilo ih se samo 700, dok ih je 2016. bilo više od 5300 – gotovo 90% manje.
Selak kao glavni razlog navodi cijene stanovanja: “Ja bih rekao zbog cijene, ovdje su cijene stanova i smještaja dosta skupe. Mislim da to najviše odbija od dolaska ovdje. Cijene smještaja u Engleskoj su 20-30 posto jeftinije. Radio sam s dosta Hrvata i dosta se njih vratilo jer se žele skrasiti, osnovati obitelji, neki su započeli obitelj, možda su htjeli da im djeca odrastaju u Hrvatskoj, a ne ovdje”.
Hrvatskih objekata sve manje
Posljednjih godina zatvorena je jedna od dvije trgovine s hrvatskim proizvodima, dva restorana i jedna pizzerija. Ekipa RTL-a posjetila je mjesto gdje se nekada nalazio jedan od tih restorana.
“Za Hrvate smo radili pričesti, krizme i tako neke fešte i rođendane, ali zadnje dvije godine hrvatsku hranu nismo nudili jer nije bilo dovoljnog interesa za takvo što”, rekao je Matija Krajna, bivši voditelj ugostiteljskog objekta u Dublinu.
Na pitanje o povratku u domovinu, dodaje: “Tu sam 11 godina, i do prije godinu dana nisam razmišljao, ali vidim da se poboljšava situacija u Hrvatskoj, puno bolja. I onda mi prolazi kroz glavu da bi možda bilo vrijeme da se vratim”.
Nekada su Hrvati po broju doseljenih stranaca bili na šestom mjestu, no sada su pali iza 30. Brojnima je stiglo vrijeme za povratak.
Matija Kovač, koji već 10 godina radi kao voditelj gradilišta u Dublinu, kaže da planira povratak, ali ne uskoro:
“Planiram, ali ne tako uskoro. Možda samo zbog toga što ne vjerujem da bi imao financijsku sigurnost kakvu sada imam ovdje”.
Što se tiče financijskih poticaja, država povratnicima nudi oslobođenje od poreza na dohodak na pet godina. No za mnoge je to prekasno – Irska im je postala drugi dom.