U Zagrebu se u usporedbi s 2022. bilježi pad prodaje stanova 22 posto, a u Osijeku rast od 16,5 posto
Stan od 33 kvadrata za 153 tisuće eura u 85
godina staroj zgradi u zagrebačkom Maksimiru traži novog
vlasnika. Prodaje se za gotovo 4600 eura po četvornom metru. No,
cijena ne uključuje parkirališno mjesto.
“Stan je na tržištu neka tri tjedna već je bilo dosta
zainteresiranih ljudi budući da ljudi to gledaju kao investiciju
tako da se očekuje da će on kroz mjesec ili dva biti prodan”,
kaže za RTL Danas Martina Turčinov,
agentica za nekretnine.
Mjesec je dana vlasnika čekao ovaj stan od 57 kvadrata na drugom
katu 22 godine stare zgrade u naselju Špansko. Prodan je za 139
tisuća eura, to jest za 26 tisuća manje od početne cijene.
“Nekako je u kulturi kupoprodaje barem u ovim našim područjima su
očekivanja da se nešto malo korigira. Najčešće su prodavatelji
spremni nešto spuštati. U pravilu je od onog što je oglašeno pa
do realizirane cijene od 10 do 15 posto”, napominje
Martina Naletilić, agentica za nekretnine. No,
promet nekretninama usporava. U Zagrebu se u usporedbi s 2022.
bilježi pad prodaje stanova 22 posto.
“Što se tiče cijena i korekcije cijena ne zamjećujemo pad.
Stagnaciju da, smirivanje tržišta u tom smislu. Divljanja i rasta
cijena nema, ali nema niti pada”, dodaje Naletilić.
Osijek je jedini veći grad s rastom broja prodanih stanova – 16,5 posto,
čak i po višim cijenama. “Mislim da su još uvijek previsoke. Ili
bi cijene trebale pasti ili bi se drastično trebale povećati
plaće u Hrvatskoj”, smatra Jan iz Zagreba.
“Iskreno nisam, mislim da sve više i više rastu”, rekla je
Andrea na pitanje o je li primijetila rast
cijena.
Prosječne objavljene cijene stanova u novogradnji u Osijeku danas
su iznad 2100 eura po metru kvadratnom kod svih veličina
stanova dok starogradnja još nije “prešla” granicu od 2000 eura
po m2 u “srednjim” i većim stanovima, no oglašena cijena kod
manjih stanova do 50 m2 je vrlo blizu oglašenim cijenama
novogradnje.
Prosječna cijena četvornoga metra prodanog stana u Zagrebu prije
10 godina iznosila je 1245 eura, a lani 2300.
Dodatni problem je i rast kamatnih stopa. Danas je ona oko 4 i
pol posto, što znači da je prosječna rata oko 150 eura veća nego
prije tri godine.
“Razlika između kamatne stope od 0.4% na kredit od 150 tisuća
eura uz rok isplate od 30 godina radi razliku u kredit od 13
tisuća eura”, ističe Martina Turčinov,
agentica za nekretnine. Spas od krize stanovanja mnogi vide u
nacionalnom planu stambene politike, ali on se još čeka.