Kroz svoju povijest, Kapelica Kamenitog križa postala je simbol osječkog povijesnog i kulturnog nasljeđa, noseći breme nesretnih ljubavi, sudbina pogubljenika na stratištu te tragično okončanih života
Osječanima koji često prolaze pokraj Eurodoma ili rade u njemu zasigurno je zapela za oko kapelica koja se nalazi ispred njega, odnosno na križanju Vukovarske i Trpimirove ulice. Međutim, mnogi ne znaju kako je nastala i čemu je služila ranije.
Priča o Kapelici Kamenitog križa iliti, narodski zvanoj, Kapelici nesretnih ljubavi započela je krajem 18. stoljeća kada je sagrađena u blizini ledine koja je služila kao javno stratište. Legenda kaže kako je na njegovim vješalima oblikovana priča koja je kasnije postala središnji dio identiteta Kapelice.
Prema svjedočenju Andrije Brkića, u Pejačevićevoj ulici 1770-ih godina živio je bogati postolar čiji je sin bio nepravedno osuđen na vješanje zbog pljačke. Ipak, misteriozna je djevojka posvjedočila o njegovoj nevinosti jer je u vrijeme pljačke bio s njom, ali prekasno da bi mu spasila život. Ubrzo nakon toga, odnosno 1780. godine, mladićev otac podigao je kameno raspelo blizu stratišta koje je kasnije, uz naknadno sagrađenu Kapelicu, predstavljalo mjesto brojnih okupljanja.
Primjerice, krajem 18. i početkom 19. stoljeća, Osijek se borio za svoj municipalni položaj. Unatoč nastojanjima da se uzdigne na razinu slobodnog kraljevskog grada, habsburška je vlast često sabotirala te pokušaje. Međutim, 1807. godine pod Kapelicom se organizirala javna skupština, a dvije godine nakon i velika proslava nakon što je grad na Dravi uspio dobiti željeni status.
Uz Kapelicu je vezana i životna sudbina poznate osječke filantropkinje
Adele Deszaty. Nakon što je postala udovicom bogatog valpovačkog ljekarnika, odlučila je svu svoju imovinu podijeliti potrebitima, pokrenuvši čak i humanitarnu zakladu. Samo nekoliko dana nakon toga, odnosno 1885. godine njezino je tijelo pronađeno u blizini Kapelice, mjesta na kojemu se često ujutro molila, dok je njezin ubojica do danas ostao nepoznat. Tri godine kasnije po njoj je nazvana današnja Ulica Hrvatske Republike koja se sve do 1946. zvala Desatičina ulica.
Nekadašnja
Desatičina ulica; FOTO: Dario Ružić
Zbog svoje bogate povijesti, Kapelica Kamenitog križa tijekom 19.
stoljeća bila je svojevrsni centar sakralne
arhitekture u Slavoniji. Mnogi su građani dolazili tamo
na molitvu, dok su zaljubljeni parovi provodili ritual ubacivanja
novčića u tamošnju škrabicu za koji se vjerovalo kako će im
donijeti sreću i skladan odnos. Navedeni su se prihodi
koristili za razvoj prve osječke bolnice pokraj Gradskog
vrta.
Osim toga, do Kapelice su čak dvjestotinjak godina hodočastili
Romi, posebice na tzv. ”suhi petak”, odnosno
na dan poslije Spasova. Budući da se Kapelica
nalazila u zelenilu te izvan gradskih zidina, s vremenom je
njezino područje postalo i omiljeno šetalište osječkom
građanstvu.
Kapelica Kamenitog križa u prošlosti; FOTO: Ivica Barić
Nakon Drugog svjetskog rata, na mjestu nekadašnjeg stratišta izgradio se Radnički
dom iliti
Radnjak koji je miniran 1981. godine. Tijekom izgradnje modernog
Eurodoma od 2004. do 2013. godine, raspelo visine četiri metra dalo se obnoviti u osječkom Konzervatskom odjelu, a kod Kapelice postavljena su i metalna vrata te dio drvoreda koji se tamo nalazio prije probijanja Trpimirove ulice.
Za sve je to vrijeme Kapelica bila prebačena preko puta ceste. Razmišljalo se i o njezinom trajnom premještanju na drugu lokaciju, no time bi zasigurno izgubila veliki povijesni značaj i smisao.
Kapelica Kamenitog križa danas; FOTO: Ivica Benić/SiB.hr
Unatoč nedovoljnoj pozornosti koju je dobila u suvremenom dobu, Kapelica je postala predmetom interesa u kazališnoj drami naziva “Prolaznici” Damira Petričevića koja je doživjela svoju premijeru u rujnu 2011. godine. Predstava prikazuje različita povijesna razdoblja Osijeka s Kapelicom kao konstantom, dok je nesretna ljubav između tragično preminulog mladića i djevojke koji se smatraju
osječkim Romeom i Julijom čak i opjevana.
Kapelica
Kamenitog križa danas; FOTO: Ivica Benić/SiB.hr
Kroz svoju povijest, Kapelica Kamenitog križa postala je
simbol osječkog povijesnog i kulturnog nasljeđa, noseći
breme nesretnih ljubavi, sudbina pogubljenika na stratištu te
tragično okončanih života. Ipak, predstavljala je i nadu i utjehu
brojnim hodočasnicima, zbog čega bi trebala postati
svojevrsni interpretacijski centar koji će oslikavati
ranonovovjekovnu Slavoniju i njezinu raznoliku povijest.