Ako, primjerice, čovjek tjedan dana spava svega šest sati tijekom jedne noći, njegovo to tijelo pamti kao ukupni dug u iznosu od 14 sati kojega je potrebno nadoknaditi
Spavanje je jedna od temeljnih i najznačajnijih fizioloških aktivnosti za optimalno funkcioniranje čovjekovog organizma. Iako se u ubrzanom svijetu u kojemu živimo sve češće izgovara rečenica ”spavat ću kada umrem”, to nikako nije prihvatljivo jer je spavanje nužno za očuvanje našega zdravlja i dobrobiti.
S time se slaže dr. sc. Jelena Šarić Jurić, dr. med. i somnologinja iz Klinike za neurologiju KBC-a Osijek. Prema njezinim riječima, postoje tri ključna razloga zbog kojih bi nam spavanje trebalo postati prioritet, a to su očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja te jačanje imunološkog sustava. Konkretnije rečeno, nedostatak sna povezan je s brojnim štetnim posljedicama kao što su povećana pospanost tijekom dana, problemi s kognitivnim funkcijama, povećanje tjelesne težine i razvoj pretilosti te mnogi psihički poremećaji poput halucinacija, depresije,
anksioznosti, čestih promjena raspoloženja, pa čak i psihoze.
”Primjerice, studenti koji cijelu noć uče prije ispita mogu imati loše rezultate na njemu zbog smetnji koncentracije i memorije. Roditelji novorođenčadi zbog brige oko djeteta i nespavanja skloni su razviti poremećaj raspoloženja, što dovodi do svađa s partnerom i drugom djecom”, objašnjava dr. sc. Šarić Jurić za Telegram.
Govoreći o dugoročnim posljedicama nedostatka sna, liječnica navodi razvoj srčanih bolesti i dijabetesa, moždani udar, demenciju i ostale zdravstvene probleme koji možda nisu na prvu vidljivi, niti se povezuju s nedovoljnim spavanjem. U skladu s time, znanstveno je dokazano kako odrasla osoba treba prosječno osam sati sna za očuvanje zdravlja. Ako, primjerice, čovjek tjedan dana spava svega šest sati tijekom jedne noći, njegovo to tijelo pamti kao ukupni dug u iznosu od 14 sati kojega je potrebno nadoknaditi.
”Više od 20 posto prometnih nesreća s fatalnim ishodima uzrokovano je pospanošću vozača. Ilustrativno govoreći, ako ste budni 18 sati, to je usporedivo s 0,5 promila alkohola u krvi, a ako ste budni 24 sata, to je usporedivo s čak jednim promilom alkohola u krvi. Također, ako ste budni 30 sati u komadu, to znači da ste u jednom danu izgubili osam sati spavanja”, napominje liječnica.
Dodaje kako postoji sedam skupina poremećaja spavanja koji se ne odnose samo na nesanicu, nego i na poremećaje disanja, prekomjernu pospanost, probleme s uspostavljanjem pravilnog ritma budnosti i spavanja, parasomniju, poremećaje pokreta u spavanju i ostale poteškoće kojih je čak više od 80. Unatoč tome, mnogi pacijenti zatraže pomoć tek nakon što godinama loše spavaju i shvate kako imaju problem.
”Ovdje je osobito riječ o mlađoj populaciji koja je sklona umanjivati vlastite probleme sa spavanjem te čak isprobavati lijekove bez recepta, pa tek ako ni oni ne djeluju dolaze po stručnu pomoć”, navodi dr. sc. Šarić Jurić.
Najčešći su uzroci nesanice stres i brige oko svakodnevnih aktivnosti, no liječnica ističe kako postoji rješenje za njihovo uklanjanje ili barem uspješno nošenje s njima. Uz edukaciju i traženje stručne pomoći, strategije se za poboljšanje kvalitete sna i usvajanje zdravih navika spavanja odnose na stvaranje opuštajuće rutine, održavanje ugodnog i neštohladnijeg okruženja spavaće sobe te izbjegavanje stimulansa poput kofeina i ekrana prije spavanja koji ometaju proizvodnju melatonina, hormona koji regulira san.
”Vaša spavaća soba trebala bi biti tiha, tamna i hladna. Investirajte u udoban madrac i jastuk te koristite zavjese za zamračivanje kako biste blokirali svjetlo. Pokušajte ići na spavanje i buditi se u isto vrijeme svakoga dana, pa čak i vikendom jer održavanje redovitog rasporeda pomaže regulirati unutarnji sat vašega tijela”, savjetuje liječnica.
U konačnici, dr. sc. Šarić Jurić kao ključne čimbenike za ostvarivanje i održavanje zdravog spavanja naglašava i važnost redovite tjelesne aktivnosti (ali ne netom prije spavanja zbog lučenja adrenalina i endorfina koji potiču stanje budnosti), pravilne prehrane bez pretjerano masnih i ljutih obroka te izbjegavanje stresnih situacija.