Ako iz Osijeka do Zagreba želite putovati noću, do vašega će vas odredišta odvesti izravni vlak koji vozi malo duže od pet sati
Putovanje vlakom u europskim zemljama jedna je od
najpopularnijih i najpouzdanijih vrsta prijevoza, a Hrvatska
poprilično kaska za njima. Dok vlakovi u Europi voze sve brže,
putovanja u Hrvatskoj traju sve duže, uz brojna kašnjenja i
presjedanja.
Nedavno smo se provozali vlakovima koji voze na relaciji
Osijek – Zagreb. U glavni hrvatski grad
stigli smo za nešto više od šest sati po redovitom voznom
redu, a budući da vlak nije išao izravnom linijom, morali smo
presjesti u Vinkovcima (još je jedna opcija presjedanje u
Strizivojni). Dok je ovdje bila riječ o putničkom vlaku koji
staje na svakoj stanici, onim ”brzim” stigli bismo za 45 minuta
do sat vremena brže.
Primjerice, izravni vlak koji vozi nedjeljom iz Osijeka za
Zagreb, s osječkog Glavnog kolodvora kreće u 17.57 te je u
Zagrebu u 22.55, što predstavlja pet sati vožnje. Ako iz Osijeka
do Zagreba želite putovati noću, do vašega će vas odredišta
odvesti također izravni vlak koji vozi malo duže od pet sati.
Među putnicima dosta je bilo studenata. Jedna od njih je
Leonarda koja nam je ispričala svoje nedavno
iskustvo vožnje.
”Prije putovanja kupila sam studentsku kartu, ali mi ju
kondukter nije htio priznati jer mi na kolodvoru nisu bili
produžili studentsku iskaznicu preko koje mogu ostvarivati
popuste, iako sam to išla napraviti i rekli su da je produženo.
Kondukter je, stoga, mislio da se pokušavam švercati ili lažirati
status studenta, pa sam mu rekla da ću nadoplatiti kartu. Kako
nisam imala gotovine, a u vlaku nema POS uređaja koji prima
kartice, tako sam zamalo bila izbačena iz vlaka usred noći u
Bizovcu. Ipak, jedan čovjek mi je pomogao i posudio tih osam
eura”, prepričava Leonarda za SiB.hr.
Ona je, naime, inače iz okolice Zagreba, ali budući da studira u
Osijeku, svaki se drugi vikend vraća kući. Iako je u proteklih
šest godina putovanja vlakom doživjela mnogo nesporazuma i
dogodovština sa HŽ-om (kao što je, primjerice, izostanak
najave o otkazivanju vlaka i kašnjenje vlaka po sat vremena),
navedeno joj se prijevozno sredstvo, tvrdi, isplati koristiti.
Dok je regularna cijena karte oko 18 eura, studenti se voze
vlakom po cijeni sniženoj za 50 posto.
”Nama su omogućili i kupnju mjesečnih karata za deset eura
kojima možete putovati koliko god često želite i do kojeg god
mjesta želite unutar Hrvatske. Osim što je jeftiniji u odnosu na
bus, udobniji je, a vrijeme provedeno u vlaku možete iskoristiti
za rad na računalu”, opisuje Leonarda.
U vlaku kojim smo mi putovali bilo je udobno i bio je pun
putnika različitih generacija. Međutim, isto je tako bio pun
migranata koji su masovno ulazili na stanicama u Slavonskom
Brodu i Novoj Gradiški.
”Kako se vlak približava Zagrebu, tako u njega ulazi sve više
migranata, ali nisam nikada imala neugodno iskustvo s
njima”, dodaje Leonarda.
S druge strane, Goran se prisjeća kako su
putovanja vlakom do Zagreba izgledala prije 15-ak godina.
Povratna karta je za prvi razred koštala 20 eura, mogli ste
popiti kavu ili čaj i svako je mjesto u vlaku imalo utičnicu od
220 V, pa je Osječanin koristio vrijeme dok je putovao za
gledanje serija i filmova.
”Svi bi trebali raditi upravo po vlakovima. Ne možete nikamo
izaći na pauzu niti otići do trgovine. Ne možete pošteno
čak ni nuždu obaviti. Ako ne želite uzaludno potrošiti
vrijeme, jedino vam preostaje raditi. Produktivnost vam u našim
vlakovima može jako lako skočiti na 300 posto, pa to treba
iskoristiti”, smatra Goran.
Jedan zanimljiv podatak vezan uz ovu liniju je kako je do kraja
2011. godine postojao nagibni vlak koji je vozio izravno od
Osijeka do Zagreba preko Strizivojne te mu je trebalo tri
sata i 28 minuta da stigne na odredište. U nešto više od 10
godina putovanje vlakom od Osijeka do Zagreba tako se
produljilo za minimalno dva sata.
”Ne morate brinuti ni zbog naglog kočenja. Možete slobodno
ostaviti bocu soka ili vode otvorenima na stolu jer
zbog sporosti vlakova ionako nema potrebe za ikakvim kočenjem, pa
boca nikada neće pasti”, dodaje Goran.
Podsjetimo, nedavno se putničkim vlakom HŽ-a provozao i
Englez Paul Bradbury koji više od dvadeset
godina živi u Hrvatskoj, a svoja iskustva s našom zemljom dijeli
na društvenim mrežama i Youtube kanalu.
On je pak iskoristio posjet Osijeku kako bi se
provozao najsporijom željezničkom putničkom linijom u
cijeloj EU – od Osijeka do Erduta, a vožnju vlakom natrag do
Zagreba drži ugodnim iskustvom.
“Vlak kojim sam putovao bio je nov i moderan. Imao je
utičnice i čisti WC te je sve bilo uredno i toplo. Sve u svemu,
bilo mi je ljepše iskustvo putovanja vlakom od onih koje
pamtim iz Engleske”, rekao je svojevremeno te dodao kako se
nikada nije brže vozio vlakom u Hrvatskoj nego pred ulaskom u
Zagreb – 108 km/h.
Osim toga, iz HŽ-a navode kako, nakon dvije pandemijske
godine, broj putnika kontinuirano raste. Tako su u 2021. prevezli
13,5, u 2022. 18,6, a u 2023. 23,8 milijuna putnika.
Vlakovima se najviše voze učenici i studenti te radnici.
Hrvatske željeznice pak prošle su godine objavile kako u
sljedećem razdoblju planiraju uložiti više od
šest milijardi eura u modernizaciju željezničke
infrastrukture, a cilj je i povećati brzinu prometovanja na
međunarodnim prugama do 160, na regionalnima do 120, a na
lokalnima do 80 km/h. Između ostaloga, planirani su radovi na
dionicama pruge između Osijeka i Koške te Virovitice i
Pitomače.