Hoće li doći do pada cijena, raspravljalo se na stručnom skupu Tržište nekretnina 2024: trendovi i financiranje kupnje. Zaključak je isto tako da kreditiranje kamatne stope više neće rasti toliko, ali da cijene stanova neće padati
Broj kupoprodaja nekretnina pada, ali cijene nastavljaju.
Hrvatska je po tome prva u Europi, pokazuju podaci Ministarstva
graditeljstva koje istovremeno upozorava na previše praznih
stanova.
Zgrade, naime, niču na svakom koraku, a rastu i cijene. S 13
posto rasta u drugom kvartalu ove godine Hrvatska je prva u
Europskoj Uniji.
“Cijene bilježe rast kod svih tipova nekretnina na nacionalnoj
razini, iznimka su građevinska zemljišta, tu cijene
nepromijenjene u odnosu na 2021. godinu”, kaže Ivana Rašić,
predstojnica Odjela za regionalni razvoj s Ekonomskog instituta u
Zagrebu.
Rast cijena nekretnina još od 2015. ne prati rast plaća. Brojne
građane to ljuti.
“Cijene su nerealne u odnosu na primanja i standarde. Budući da
sam ja u inozemstvu devet godina i cijene su se skoro
izjednačile, ako ovdje nisu i skuplje”, govori za RTL Tea iz Zagreba.
“Ljudi neće moću kupovati nekretnine bez obzira na to što
uglavnom ljudi koji kupuju ovdje su iz Dalmacije, zarade na
iznajmljivanju i tu kupe što je u redu, ali to jednom mora
prestati”, smatra Robert.
“I kod nas u Osijeku je bio stan do prije 8-9 mjeseci po
1050-1050 eura, a sada je prešlo 2000 eura. To je nemoguće
kupiti”, kaže Zvonko iz Donjeg Miholjca.
Hoće li doći do pada cijena, raspravljalo se na stručnom skupu
Tržište nekretnina 2024: trendovi i financiranje kupnje.
Zaključak je isto tako da kreditiranje kamatne stope više neće
rasti toliko, ali da cijene stanova neće padati. Suorganizator
skupa Vjeko Peretić ističe da su cijene u stagnaciji i da se ne
očekuje drastičan pad pa o novogradnji, osobito u većim
gradovima, brojni mogu samo sanjati..
Član Uprave tvrtke za izgradnju stambeno-poslovnih nekretnina
Marin Štenglin vjeruje da će cijene na nekim neatraktivnim
lokacijama možda i pasti, ali za očekivati je da će i dalje
rasti. “Ali ne jednakim tempom kao do sada”, objašnjava i dodaje
da je razlog tome premalo nekretnina na tržištu.
Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir
upozorava da točnih podataka o broju nekretnina nema, pa su pomoć
zatražili od HEP-a. Samo u Zagrebu imaju evidentirano 372 tisuće
brojila u stanovima i kućama. Od toga 58 tisuća nema promet
električne energije pa se može smatrati da je stan prazan.
“Taman da je i greška 50 posto, mi imamo 20-30 tisuća stanova
koji se ne koriste. Slična situacija je u svim ostalim većim
gradovima”, kaže.
Oko 10 posto stambenog fonda je prazno pa bi taj problem trebala
riješiti Vladina stambena strategija. Do tada se u Hrvatskoj s
prosječnom plaćom u Vukovaru mogu kupiti 22 kvadrata, u Zagrebu
sedam, a u Splitu tek 4.3 kvadrata stana.