Ugovor s izvođačem radova davno je potpisan, ali se čeka početak radova
Hrvatske ceste pokrenule su javnu nabavu za izvođača zaštitnih arheoloških iskopavanja na dionici buduće brze ceste Osijek – Županja, između Nuštra i Vukovara. Vrijednost posla procijenjena je na 345 tisuća eura, a razlog su brojna nova nalazišta otkrivena tijekom probnih istraživanja, piše bauštela.hr.
Riječ je inače o dionici tzv. slavonskog ipsilona koji bi u budućnosti trebao povezivati najvažnije gradov eu istočnoj Hrvatskoj.
Prilikom ranijih radova arheolozi su pronašli čak devet mikrolokacija s vrijednim kulturnim slojevima, zbog čega će se početak gradnje prometnice dodatno odgoditi. Još prošle godine Hrvatske ceste zaključile su natječaj za izvođača radova na dionici Nuštar – Vukovar. Posao vrijedan 51,5 milijuna eura dobila je tvrtka Osijek-Koteks, s rokom realizacije od tri godine, no prije građevinara na teren su morali izaći arheolozi.
U probnim istraživanjima, provedenim strojnim iskopima rovova na devet lokacija, potvrđena je iznimna arheološka vrijednost područja. Osam nalazišta bilo je poznato još od 2010. godine, dok je jedno otkriveno tek sada. Rovovi širine dva metra protezali su se središnjom osi trase u duljini od pet kilometara, na površini većoj od 10.000 četvornih metara.
Brojne lokacije
Prva stacionaža Nuštar – Ervenica nalazi se na povišenoj gredi jugoistočno od središta Nuštra, na rubu naselja. Trasa brze ceste presijeca gredu na kojoj su se najvećim dijelom nalazile oranice, dok je manji dio bio pod nasadima voćnjaka koje je, prije zaštitnih istraživanja, bilo potrebno raščistiti. U kulturnome sloju prepoznate su veće koncentracije kućnoga lijepa, što upućuje na ostatke kuća s podnicama, dok se na razini zdravice prepoznaju ukopi jama i zemunica iz neolitika. Površina zaštitnih istraživanja iznosi 33.681 četvorni metar.
Na lokaciji Nuštar – Zidine nalazište je smješteno na istaknutoj gredi istočno od središta Nuštra, na rubu naselja, južno i jugoistočno od rijeke Vuke. Površina iznosi 86.642 četvorna metra, a trasa brze ceste presijeca gotovo cijelom duljinom gredu na čijem se sjevernome rubu nalazi poznato nalazište Zidine s ostacima utvrđenoga samostana. Probna istraživanja pokazala su da se radi o važnome nalazištu, vjerojatno dijelu naselja oko samostana, a površina za zaštitna istraživanja obuhvaća trasu brze ceste, petlju i sve pristupne ceste prema petlji.
Na području Nuštar – Žeženica nalazište je smješteno na istaknutoj gredi istočno od središta Nuštra prema Marinicima, sjeverno od današnje ceste Nuštar – Marinci i južno od rijeke Vuke. Površina za zaštitna istraživanja obuhvaća trasu ceste s objektima. U probnim istraživanjima dokumentirana je velika koncentracija arheoloških cjelina, ukupno njih 106, s pokretnim nalazima iz prapovijesti i srednjeg vijeka. Osim brojnih jama, posebno se izdvaja prapovijesna jama s ukopom dva kostura u zgrčenom položaju. Površina zaštitnih istraživanja iznosi 42.295 četvornih metara.
Nalazište Marinci 1 nalazi se na području koje trasa brze ceste presijeca cijelom duljinom. Probna istraživanja pokazala su da se radi o istaknutom nalazištu s velikom koncentracijom arheoloških cjelina, osobito u zapadnom dijelu, dok ih je u istočnome dijelu nešto manje. Površina zaštitnih istraživanja iznosi 35.844 četvorna metra, a nalazišta se odnose na neolitik, eneolitik i željezno doba. Istraživanja će se provoditi i na još četiri lokacije u Marincima. Nalazište Marinci – Segetac 2 smješteno je na padini grede uz rub Vuke sjeverno od središta Marinaca. Trasa ceste presijeca uzvišenje cijelom duljinom i veći dio vrha grede, a površina iznosi 34.380 četvornih metara.
Dva nalazišta na lokaciji Marinci – Jaroš smještena su na blago povišenoj gredi sjeverno i sjeveroistočno od središta Marinaca, nešto udaljenije od rijeke Vuke. Ukupna površina za istraživanje iznosi 45.955 četvornih metara. Izdvajaju se ukopi većih jama s ulomcima keramičkih posuda, a prepoznati su i tragovi jaraka ili kanala koji presijecaju trasu ceste.
Veća koncentracija arheoloških cjelina
Nalazište Marinci – Kervež nalazi se sjeveroistočno od Marinaca, odnosno sjeverozapadno od Bogdanovaca. Trasa ceste presijeca ga cijelom duljinom, a u istraživanjima je dokumentirano 65 arheoloških cjelina s pokretnim nalazima iz prapovijesti i antike. Posebno se izdvaja ukop prapovijesne jame s kosturom u zgrčenom položaju. Površina istraživanja iznosi 43.917 četvornih metara.
Nalazište Bršadin – Gudura smješteno je na jugoistočnom rubu grede južno od središta Bršadina, u neposrednoj blizini rijeke Vuke. Trasa ceste cijelom duljinom presijeca završetak grede, a velik dio nalazišta bio je pod gustim raslinjem koje je bilo potrebno ukloniti. U istraživanjima je dokumentirana veća koncentracija arheoloških cjelina, ukupno 21, s pokretnim nalazima iz prapovijesti i srednjeg vijeka u središnjem dijelu nalazišta, dok ih je u istočnom i zapadnom dijelu bilo manje. Površina zaštitnih istraživanja iznosi 201.921 četvorni metar.
Arheološke cjeline najčešće se datiraju u neolitik i brončano doba te srednji vijek. Veće koncentracije kućnoga lijepa upućuju na postojanje ostataka kuća s podnicama, dok se na razini zdravice prepoznaju ukopi jama i zemunica. U izdvojenome naplavinskom sloju rijetki su nalazi keramičkih ulomaka.
