Cijene kvadrata diljem Europe dotaknule su svoj maksimum za ovaj gospodarski ciklus te su već neko vrijeme u silaznoj putanji. Hoće li se to preliti na Hrvatsku i je li proces krenuo?
U prvom polugodištu ove godine, u odnosu na isto
razdoblje lani, hrvatsko tržište nekretnina doživjelo je pad
prometa u iznosu od devet posto. Cijene kvadrata diljem
Europe dotaknule su svoj maksimum te su već neko vrijeme u
silaznoj putanji. Hoće li se to preliti na Hrvatsku i je li
proces krenuo?
“Iako mi uvijek malo kaskamo za drugima, očigledno ni Hrvatska
nije izuzeta od ovih zbivanja”, kazao je za Slobodnu Dalmaciju Srđan
Javorčić iz CIO nekretnina.
U Hrvatskoj se sve manje gradi.
“To je neosporno. Znate, kad investitori vide da dolazi do
usporavanja, a financiraju se putem banaka, u
kojima kamate sada rastu, apsolutno su
svjesni umanjivanja potencijala za profit. Takva
odsutnost adekvatne i pozitivne ekonomske projekcije za
dogledno vrijeme stvara određeni strah i neizvjesnost, što
traje sve dok se ne vidi dokle će započeti pad ići i
kad bi se trebao zaustaviti”, pojašnjava Javorčić.
Vlasnici i dalje drže izvješene nerealno visoke cijene. Ipak,
samo mali dio njih uspije zadovoljiti svoje (pre)velike apetite.
Tako je trenutna prosječna razlika između oglašene i
postignute cijene kvadrata 15 posto.
“Ja mislim da je još i veća. Ne samo to nego se i
automatski s padom potražnje povećava. Ima jako puno
nerealno visoko oglašenih cijena. Vlasnici imaju visoke prihode
od najma i zbog toga nemaju potrebe prodavati. Ali kako se bude
pojavljivalo sve više drugih opcija za investiranje,
popraćeno padom potražnje, doći će i do korekcije
cijena. Svakako treba apelirati na lokalne samouprave i resorno
ministarstvo da se
ubrza ishođenje građevinskih dozvola, jer
se boljom i kvalitetnijom produkcijom novih
stanova automatski uravnotežuju i cijene”, dodaje Javorčić.
U prošlom ciklusu, između 2008. i 2015., su se prosječne cijene
nekretnina u Hrvatskoj korigirale za nekih 25 posto. Nakon toga
je rast bio jedino što je tržište poznavalo, što je rezultiralo
stanjem opće euforije i optimizma. Trenutno je svima teško
zamisliti da bi se išta slično krahu od prije 15 godina moglo
opet dogoditi. Isto tako se mislilo i 2008. godine.
“Uvijek postoje ciklusi. Ono što je sigurno je da ćemo sad ući u
onaj negativne putanje. Koliki će biti pad i dokle će trajati, to
je pitanje svih pitanja. Poslije toga će, naravno, opet na
tržište stići stabilizacija i oporavak”, kaže Javorčić.