Nedavna studija otkrila je da se koncentracija pesticida u svježem voću u 10 godina povećala se za nevjerojatnih 53 posto
Lora uzgaja nektarine, breskve i jagode. Cilj je postići eko
proizvodnju, no još uvijek se bori s nametnicima.
“Tu posegnemo za konvencionalnim sredstvom, ali i tu biramo, reče
naš narod, manje zlo, pa biramo sredstva koja imaju malu
karencu”, rekla je za RTL Lora Mihaljević,
vlasnica OPG-a u Vrgorcu.
To je najkraće vrijeme između prskanja do berbe. Iz ovog OPG-a
cilj je zdravo i svježe.
“Zato što mi jedemo ono što dajemo kupcima, mi jedemo ono što će
ljudi sutra jesti”, rekla je Mihaljević.
A da svježe u Europi nije uvijek zdravo pokazalo je
devetogodišnje istraživanje provedeno na gotovo 100 tisuća
uzoraka voća. Najviše kontaminirana pesticidima je kupina, zatim
breskva i jagoda. Slijede ih trešnje i marelice.
U Laboratoriju za pesticide Zavoda Dr. Andrija Štampar ispituje
se hrvatsko voće i povrće. Rezultati su, ističu, suprotni od onih
općeuropskih.
“Taj trend je nekako konstantan stalno imamo nekih tri posto
uzoraka kod kojih bi možda prešli maksimalno dozvoljene
količine”, rekla je voditeljica Laboratorija za pesticide NZJZ-a
Dr. Andrija Štampar, Gordana Jurak.
Ali Hrvati voće i povrće umjesto kod privatnih domaćih
proizvođača najčešće kupuju uvozno u trgovinama.
“Kupuje se, ono jest lijepo ovako za vidjeti. Al kad vi dođete
doma, gdje to može pomidora da stoji mjesec dana, a da je unutra
zdrava. To nije prirodno”, rekla je Dubrovčanka Darinka
Stojanović.
“Ja pokušavam što više domaćih pa i što više uzgajat tako da… A
baš sad idem kupiti jer nemam što za ubrat”, kazao je
Emilio Primić iz Dubrovnika.
Je li voće prskano ili ne – tvrde u laboratoriju, teško je
prepoznati.
“Ako ima vidljivih tragova kao što su bijele mrlje, onda možda
mogu dobiti neku sumnju, ali vrlo je teško vizualno ustanoviti da
li ima pesticida ili ne”, rekla je Jurak. Zato je uvijek
sigurnije birati sezonsko i domaće. Proizvođači će vam biti
zahvalni, a i zdravlje isto.