zabranjeno voće

Je li voće koje kupujemo i jedemo krcato otrovnim pesticidima?

Duško Jaramaz/PIXSELL

Kad uzmete griz jabuke ili se slastite jagodama možda mislite - ajme, kako dobro radim svome tijelu i krvnim žilama, a zapravo biste trebali misliti koliko ste toksina i otrova danas pojeli i kako ste pesticidima nahranili svoje tijelo

Kupine, breskve, jagode, trešnje, jabuke, marelice… Tako sočne,
tako mirisne. No, ne baš i tako zdrave – jer upravo je u tom voću
pronađeno najviše pesticida, piše
RTL.

“Gospođo, sve se tretira. Nema šta da se ne tretira, jer da se ne
tretira… Ali mi smo u Udruzi i moramo nositi jagodu na analizu i
na kontrolu”, tvrdi vlasnica OPG-a Đurđica
Cvetko
. Objašnjava da je sve to normalno i “na biobazi”,
te da ne postoji problem dok je u dopuštenim količinama.

Da se europsko voće previše šprica, pokazala je studija
Zabranjeno voće. Provela ju je neprofitna udruga
Pesticide Action Network. I nedavno istraživanje je pokazalo da
je trećina europskog voća puna pesticida. Građani se s razlogom
pitaju – kakve je kvalitete voće koje kupuju?

U Hrvatskoj su pesticidi pronađeni u 15 posto uzoraka. Najviše ih
je u Belgiji, zatim u Irskoj i Francuskoj, a najmanje na Islandu
i u Latviji.

Jedna je osječka tvrtka pravi lovac na otrove u hrani. Na vrata
im kucaju predstavnici trgovačkih lanaca, OPG-ovi, ali i obični
građani. Svi žele provjeriti kakvo voće i povrće jedu.

“Ono što smo mi dosadašnjim analizama utvrdili, to je jako mali
broj uzoraka koji je imao neke određene aktivne tvari. To su
uglavnom bili herbicidi, fungicidi, insekticidi. Ali unutar
maksimalno dozvoljenih kriterija, odnosno MDK vrijednosti”,
kazala je rukovoditeljica laboratorija Mara
Tilman.

Svemir Kos ima 16 sorti i oko 1400 stabala
trešanja. U tijeku je berba, a svi su mu plodovi, kaže, tretirani
ali u dozvoljenim količinama koje je propisalo Ministarstvo
poljoprivrede.

“Apsolutno kako je propisano jer podliježemo kontrolama. Odvede
se na ispitivanje i ne daj Bog da je kakvo nedopušteno sredstvo –
više ne možemo raditi. I to ja ne vjerujem da si bilo koji
ozbiljni proizvođač želi dozvoliti. Kao što vidite, mi jedemo i
neoprane trešnje. Nije problem”, kazuje Kos.

Za Europu pesticidi jesu problem, pa im je cilj prepoloviti
upotrebu tih kemikalija do 2030. godine. No, čini se da će to
biti nemoguća misija.

“Lobiranje da se to zaustavi je žestoko. Lobiraju oni kojima ne
odgovara smanjena upotreba pesticida – agroindustrija,
proizvođači, ali i neke države članice Unije. Nažalost, jedna od
njih je i Hrvatska”, objašnjava zastupnica u Europskom parlamentu
Biljana Borzan. Kaže da je Vlada vršila pritisak na Europsku
komisiju da se “razvodne” planovi za smanjenje upotrebe
pesticida. “U ožujku je Ministarstvo poljoprivrede poslalo dopis
u Bruxelles kojim se kritiziraju ti ciljevi”, kazala je.

Istraživanje je pokazalo da se količina najotrovnijih pesticida u
voću u 9 godina povećala za 53%.

Problem je u tome što je po sadašnjim propisima, s tim voćem sve
u redu.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari