Svaki treći automobil kupljen prošle godine u EU bio je električni ili hibridni
Zvuk dizelaša sve se rjeđe čuje. Dizelaši i u svojim modernijim,
zelenijim verzijama nisu više toliko popularni u Europi, ali što
Europa zna. To je otprilike stav kod nas. TDI ljubav neće tako
lako nestati, piše RTL.
Direktor TransAuta Pero Klarić prodaje rabljene
automobile već godinama. Kaže kako još uvijek tri četvrtine
njegovih kupaca, traži dizelaše, a tek možda svaki 20.-ti pita za
hibrid.
“Električni automobili su velika nepoznanica. Kupci odgađaju
kupnju takvih automobila i čekaju iskustva drugih. Dizelski
agregati su provjereni, malo troše, mogu prijeći puno kilometara
i služe dugo svoje vlasnike”, kaže Klarić.
Prošle godine u Hrvatskoj kupljena su 43.292 nova automobila. Od
toga 56% benzinaca, 25% dizelaša, 16% hibrida i tri posto
električnih automobila. Brojem – njih 1373.
Ali svaki treći automobil kupljen prošle godine u EU bio je
električni ili hibridni. Pa su se prvi puta hibridi kupovali u
jednakoj mjeri kao dizel vozila.
Urednik magazina Auto motor i sport Kristijan
Tićak kaže: “Europa je davno objavila rat dizel
vozilima. Međutim, njihovo neprestano usavršavanje i podizanje
razine te ekoloških standarda na neki način je neke klase auta
ponovno vratilo u igru. Međutim, stvaranje fame oko električnih
vozila i objavljivanje rokova CO2 neutralnosti od 2030. sigurno
je promijenilo odluke kupaca, pa vidimo da se 50 posto Europljana
razmišlja kupiti novi električni auto”.
(RTL)
Ako nas ipak preplave hibridi, i automehaničare čekaju promjene.
Automehaničar Davor Dolenčić kaže da će se zato
i oni morati mijenjati: “Hibridno vozilo se sastoji od dva
agregata, benzinski ili dizelski zavisno. To je motor s
unutarnjim izgaranjem, a drugi je taj hibridni sustav. Benzinski
i dizelski motori u zadnjih 10-tak godina su slični, nije se
ništa promijenilo. Kompletan hibridni sustav je nešto novo i zato
moramo na dodatne seminare i edukacije.”
Kod Davora u radionicu rijetko uđe hibrid, a još rjeđe električni
auto. I dalje se popravljaju standardni stari 10-tak godina. I to
čak nije naš prosjek starosti. Vozimo u prosjeku automobile stare
14.6 godina, ali nismo najgori, od nas starije aute voze Grci (16
godina), Česi (14.9 godina), Rumunji (16.5 godina) , a najstariji
se voze u Litvi (16.8 godina) i njihovi auti su skoro punoljetni.
Najmlađe voze u Luksemburgu, u prosjeku su stari 6.5 godina, a u
tom društvu su još Talijani (11.4 godina), Slovenci (11.7
godina), Francuzi (10.2 godina) i Nijemci (9.6 godina).
Tićak komentira: “Neprihvatljivo je da se u Hrvatskoj kupac novog
auta, bilo kojeg auta, penalizira s godišnjim porezom na cestovna
motorna vozila. Dok se rabljeni auti stari 15-tak i 20 godina od
toga izuzimaju. Time se automatski potiče kupnja starijeg auta, a
ne novog koji je ekološki prihvatljiviji.”
Ali stvari se pomiču. U Hrvatskoj je u godinu dana 300 posto više
električnih i hibridnih auta. To se može zahvaliti i subvencijama
iz Fonda za zaštitu okoliša koji prošle godine iznosio 105
milijuna kuna. I ove godine će ih biti, do ljeta bi se trebao
raspisati natječaj. Dobra prilika da popravimo eko prihvatljivu
sliku Hrvatske.