Ovakve nesreće su teške za utvrđivanje odgovornosti, a Hribar tvrdi da bi odgovornost trebala biti na lovačkim društvima koja su dobila koncesiju za upravljanjem određenim lovištem i utoliko odgovaraju za štetu divljači koja počini trećim osobama
Jučer je objavljena zanimljiva presuda po kojoj za jednu prometnu
nesreću koja se dogodila prije dvije godine na autocesti A1 nije
nitko kriv, tj. ispada da je kriv jedan jazavac, piše RTL.
Naime jazavac je istrčao na autocestu, na njega je naletjelo
vozilo koje je lakše oštećeno a vozač je logično tužio Hrvatske
autoceste. Međutim sud je utvrdio da ophodnja HAC-a koja
provjerava sigurnost autoceste nije napravila ni jedan propust, a
na uviđaju nije utvrđena ni rupa u ogradi kroz koju se jazavac
eventualno mogao provući. I vozač je tako ostao bez prava na
odštetu, a krivac jazavac je ionako smrtno stradao pa ne može ni
njega tužiti.
Međutim, premda zanimljiv, ovo je benigan slučaj prometne nesreće
do koje je došlo zbog istrčavanja životinje na cestu. Ali prava
tragedija sličnog uzroka, dogodila se nedavno kod Daruvara gdje
je na motociklu poginuo bračni par. Pred njihov motocikl je
istrčala srna, da bi izbjegao udarac u srnu čovjek je skrenuo u
suprotni trak odakle je u tom trenutku naišao automobil. Vozač je
ostao na mjestu mrtav, supruga koja je bila suvozačica na
motociklu preminula je nešto kasnije u bolnici.
Tko je odgovoran za ovu i mnoge slične nesreće to je najveći
problem u ovakvim slučajevima jer nije uvijek lako utvrditi čija
je odgovornost za životinju koja je istrčala na cestu, pogotovo
ako je riječ o divljoj životinji. Gost RTL Direkta na tu temu bio
je Mihael Hribar iz Udruge stradalih u prometnim
nesrećama koja se bavi naknadom štete.
Ovakve tragedije su teške za utvrđivanje odgovornosti, a Hribar
tvrdi da bi odgovornost trebala biti na lovačkim društvima koja
su dobila koncesiju za upravljanjem određenim lovištem i utoliko
odgovaraju za štetu divljači koja počini trećim osobama.
“Kada imate srnu u gradu onda je sad opet pitanje tko je
odgovoran u gradu”, kazao je.
“U Hrvatskoj bi trebalo markirati sve životinje. Ako koji imamo
pse kućne ljubimce imamo čipove, Mađarska je čipirala visoku
divljač, mi to imamo u relativnom malom broju pa ne možete
utvrditi čija je divljač. Ovo će biti komplicirano jer je drugi
dan izašlo da je vozač vozio prebrzo, što ne znam kako je netko
zaključio prije vještačkog nalaza i skice lica mjesta. To što se
dešava je jedan od primjera da bi regulativa trebala jako biti
precizna. To su situacije koje se ponavljaju. Država je
subvencionirala premiju kod pojedinih odgovarajućih društava koju
plaća Hrvatski lovački savez pa kroz to su osigurana lovišta. U
susretu s ovakvom nesrećom imate sto pitanja. Ovdje je jasan
uzrok, iako nije jasno je li srna naletila na njega pa je morao
skrenuti na drugu stranu kolnika. Užas se dogodio i mislim da će
obitelji imati dosta problema pri naplati štete”, kazao je.
“Lovačko društvo plaća ako je osigurano i ako je plaćena premija.
Imali smo situaciju da je u prethodnom periodu to bilo jedno
osiguravajuće društvo, pa da se zbog javnog natječaja produžavao
mjesec po mjesec. Sad je novo osiguravajuće društvo, negdje su se
termini poklopili i treba utvrditi tko je odgovoran”, kazao je
Hribar.
Na konstataciju da na sudu takve situacije ne prolaze ako ne
postoji dokaz, Hribar je kazao: “Vi kao tužitelj koji nešto traži
morate dokazati uzročno posljedičnu vezu, uzrok te prometne
nesreće. Kažete da je bila divljač, ali osiguravatelj kaže da
gdje su dokazi da je bila divljač. Divljač zna biti omamljena pa
otrčati u šumu i tamo uginuti ili ne uginuti. Trebalo bi
napraviti izvid štete po vještaku koji je uzeo uzorke, dlake koja
obično ostane ako je šteta nastala i uzorke krvi da bi se
utvrdilo da je to bila divljač. Pojedini osiguravatelji nisu
dobrovoljna društva i ne plaćaju sve zato što ste rekli da se
nešto dogodilo nego to morate dokazati”, kazao je Hribar.
Na pitanje koga tražiti odštetu, Hribar je kazao da bi to u ovom
trenutku trebao biti osiguravatelj iako će se braniti jer rizik
nije pokriven u gradovima, nego lovačko društvo.
“Smatram da je RH vlasnik divljači i da utoliko bi solidarno, da
to radim, tužio i RH i lovačko društvo koje je tamo i grad.
Državu bih tužio jer je po meni država vlasnik, a on po Zakonu o
obveznim odnosima odgovara za štetu. Divljač ima kategoriju
opasne stvari, to je objektivna odgovornost i dolazimo do toga,
to je moje mišljenje, da je RH vlasnik divljači koje daje na
upravljanje lovačkim društvima”, kazao je.
Komentirao je i slučaj jazavca.
“Sveti Hubert je slabo pazio na jazavca. Postoje dva termina –
krivično i civilno. Ne vidim načina da se može izgubiti spor
protiv A1 ceste jer je to autocesta na kojoj plaćate cestarinu.
Time ste tražili da se stvore uvjeti da možete voziti 130
kilometara na sat, a taj jazavac je životinja koja je potkopala
tu žicu. Taj jazavac je od nekud došao. Ovi koji su radili,
mislim da je prekršajni sud napravio sve korektno jer je
oslobodio od krivnje ophodare koji su radili svoj posao i nisu
našli od kuda je jazavac došao. Napravili su što je bio zadatak”,
kazao je.
Kad pas ili mačka istrči na cestu, Hribar tvrdi da treba tužiti
vlasnika.
“To je priča zašto smatram da je RH odgovorna za štetu izletanjem
divljači. Vaš pas ima čip kojim se može utvrditi tko je vlasnik.
Dužni ste se ponašati sa svojim kućnim ljubimcem, držat ga pod
kontrolom na uzici. Ako je ta životinja učinila tu štetu
odgovorni ste vi”, kazao je Hribar.
“Imali smo situaciju gdje je konj kojeg je netko uzgajao izašao
na cestu”, kazao je Hribar te dodao da se to uvijek može riješiti
na sudu.
“Problem je hoćete li to naplatiti. Presudu ćete dobiti, ali da
li taj koji je dužan ima novaca, to valja utvrditi”, zaključio je
Hribar.