za veću SIGURNOST NA CESTAMA

Hrvatska inovacija: Proizveden uređaj koji sprječava izlijetanje divljači pred vozila

Ivica Galović/PIXSELL

Radi se o uređaju koji se ugrađuje na registracijske tablice te kada je uključen plaši divljač kako ne bi prišla cesti

U posljednjih 11 godina više od 900 prometnih nesreća dogodilo se
na hrvatskim cestama zbog naleta divljači, bilo da se radilo o
divljoj svinji, srni ili lisici. Mnogi vozači zbog toga su
pretrpjeli značajniju materijalnu štetu na vozilima, a bilo je i
slučajeva, kako proizlazi iz podataka MUP-a, da je došlo do
smrtnog ishoda zbog naleta na divljač, piše RTL.

Svi smo mi potencijalni statistički pokazatelj

Dr.sc. Rajko Horvat, voditelj katedre za tehniku
cestovnog prometa na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u
Zagrebu, za RTL.hr kazao je da prometne nesreće pretvaramo u
statistički pokazatelj, ali zaboravljamo kako smo svi mi
potencijalni statistički pokazatelj.

Horvat je, naime, bio jedan od sudionika
predstavljanja hrvatskog proizvoda Waldpass. Radi se o
uređaju koji se ugrađuje na registracijske tablice te kada je
uključen plaši divljač kako ne bi prišla cesti ili izletjela pred
vozilo.

Izvor: Prorsus
komunikacije.

Ana Trepšić, voditeljica poslovanja tvrtke,
objasnila nam je ukratko kako funkcionira prvi takav
hrvatski uređaj u svijetu.

“To je držač za registarsku tablicu. S lijeve i desne strane
nalaze se emiteri koji odašilju svjetlosne signale bliskog
infracrvenog svjetla i kako se vozite po dionici, on to odašilje
pod određenim kutom, s lijeve i desne strane. To vozač koji
dolazi iz suprotnog smjera ne vidi te mu ne smeta, nego kada
divljač to primijeti na 60, 50 metara, odluči ne prijeći cestu
nego se vratiti natrag.”

Inovator i direktor tvrtke Marko Borošak
objasnio je kako im je trebalo četiri godine kako bi proizvod
napravili.

“Mi se auto elektronikom bavimo već preko 15 godina. Razvijamo
mnogo stvari i one su uvijek bazirane na infracrvenom svjetlu ili
na laserskom snopu, to je ta neka naša niša gdje smo se pronašli.
Do ideje je došlo prije dvije i pol godine. Raspravljali smo o
uređajima koje smo tada razvijali i odlučili smo istražiti taj
dio. Prvo smo uzeli sve materijale koje smo mogli naći, što
domaće, što međunarodne. Nakon proučavanja, uvidjeli smo da
svjetlost ima utjecaj na životinje.”

Izvor: Prorsus
komunikacije.

‘Ako je jak udarac, divljač na mjestu strada’

Iako znamo kako mi reagiramo u trenutku prometne nesreće, lovnik
u Lovačkom društvu Vidra u Dubravici Tomislav
Horvat
 nam objašnjava kako sličnu situaciju
doživljavaju i životinje.

“Ako je jak udarac, divljač na mjestu strada, ali u većini
slučajeva se to ne desi. Ona zapravo doživi šok i digne se i
krene u polje ili u šumu. Uglavnom su naleti noću ili u večernjim
satima, tako da teško mi tu divljač možemo pronaći. Idući dan mi
idemo u potragu za tom divljači, a divljač i njihova intuicija,
oni otiđu u najgušće grmlje, nekad ju ni ne možemo naći.”

Dodaje kako se neke životinje znaju patiti po nekoliko dana dok
ne uginu. Dakle, nije samo pitanje ljudskih života, već i
životinjskih.

Izvor: Prorsus komunikacije.

“Cijena je sad pitanje mogućnosti i standarda”

Borošak kaže kako uređaj nije kompliciran za
montiranje te ako ste vješti s tehnologijom možete to spojiti i
sami.

Ako ste ipak poput mene, nevješti oko automobila, trebat će vam
pomoć autoelektričara.

Cijena će biti oko 500-tinjak eura plus porez. Eura, ne kuna.
Kako kaže Borošak, “cijena je sad pitanje
mogućnosti i standarda” te dodaje kako je cijena proizvoda
pomalo visoka jer je u njega uloženo puno truda i jako puno
mukotrpnog i teškog istraživanja. Naglašava kako su u
pitanju velika ulaganja.

Međutim, može li si jedan prosječan čovjek koji živi u Slavoniji
ili Lici priuštiti uređaj koji tjera divljač od prometnica i
košta 500-tinjak eura? I jesu li mu takve stvari na nekoj listi
prioriteta? To je nešto što, u konačnici, ostaje na svakom
pojedincu za prosuditi.

Izvor: Prorsus
komunikacije.

Računica je jednostavna

Kad podvučemo crtu, cilj uređaja je da služi za sigurnost u
cestovnom prometu, s obzirom da smo svaki dan svjedoci novih
prometnih nesreća u kojima ljudi gube živote. 

 “Od 2011. do 2020. u prosjeku nekih 800 prometnih nesreća
imamo zbog naleta na životinju, što je 2,5 posto. Iako posljedice
tih prometnih nesreća nisu značajne, nekih šest, sedam osoba je
poginulo, međutim ozlijede koje zadobivaju vozači su itekako
ozbiljne i treba usmjeriti pozornost na njih”, kazao je na
konferenciji Horvat, što potvrđuje i

MUP-ova statistika
.

Divljač ne očekujemo baš na autocesti,
međutim Horvat kaže kako je i to u
zadnje vrijeme moguće jer se populacija divljači proširila zbog
lockdowna koji je u Hrvatskoj bio u dva navrata.

Kaže kako je zaštitna ograda na autocestama nekim
životinjama mačji kašalj:

“Pogotovo za medvjede koji svojom težinom ogradu lako sruši,
srneća divljač koja ogradu može preskočiti, pa čak i manje
životinje poput lisice koja se može provući kroz taj mali otvor
te žičane ograde i sve je to opasnost. Na autocesti se
postižu velike brzine i mala životinja isto može napraviti veliku
štetu.”

To potvrđuje i crna statistika MUP-a.

2012. godine dogodile su se ukupno 124 prometne nesreće na
autocestama, dok se 2015. godine dogodila 71 prometna
nesreća. 

U razdoblju od 11 godina, dakle od 2011. do 2021. godine, u
prometnim nesrećama na autocestama je 12 osoba ozlijeđeno u
naletu na divljač. 

Naglasio je kako Hrvatska mora poraditi na sigurnosti u cestovnom
prometu

“Skandinavske države su usmjerile svoje aktivnosti na taj
problem. Ono što u Hrvatskoj nedostaje je sustavno rješavanje
problema sigurnosti cestovnog prometa. Još uvijek imamo
pojedinačne aktivnosti koje ne ostavljaju dublji trag u
cjelokupnom društvu i ne ostavljaju dublji trag u načinu
promišljanja i ponašanja vozača”, objašnjava
Horvat i dodaje:

“Prometna svijest kreće od vrha države, Vlada RH bi trebala
usmjeriti svoju aktivnost u rješavanju tog gorućeg problema.”

Ministarstvo upoznato s inovacijom

S pojavom ovakvog uređaja nameće se pitanje može li Hrvatska biti
prva država koja bi svojim vozačima i tvrtkama koje se bave
prijevozom robe barem za početak sufinancirati uređaj koji
bi stvarno pomogao svakome i poboljšao sigurnost na cesti?

Zašto ne bi svojim autobusnim prijevoznicima pomogli i
potencijalno spriječili niz prometnih nesreća u kojoj može
poginuti veliki broj ljudi?

Resorno ministarstvo za promet za RTL.hr je na ova pitanja
poručilo da je upoznato s ovom inovacijom. 

“U tom smislu pozdravljamo svaku inovaciju koja će pomoći
povećanju sigurnosti prometa na cestama i autocestama”,
odgovorili su mi iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture,
no nisu odgovorili i bi li takav proizvod sufinanciralo.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari