Cijene hrane, predvođene osnovnim namirnicama poput rajčica i krumpira, i dalje su glavni pokretač inflacije u Hrvatskoj. Prema procjeni Eurostata, inflacija je u srpnju blago ubrzala na 4,5 posto, pri čemu je rast cijena hrane dosegnuo visokih 7 posto.
Iako se poskupljenja često povezuju s globalnim kretanjima i rastom cijena sirovina, domaći ekonomski analitičari upozoravaju kako dodatni pritisak dolazi i iznutra – zbog snažnog povećanja plaća u javnom sektoru. Hrvatska narodna banka navodi da su u godinu dana plaće u državnim i javnim službama porasle za čak 32 posto, što je znatno utjecalo na rast potrošnje, a time i na cijene.
“Podizanje plaća u javnom sektoru i približavanje hrvatskih cijena onima u zapadnoj Europi, iako tamo ljudi imaju veće plaće i višu produktivnost, djeluje kao da magnet privlačimo uz frižider”, slikovito je objasnio ekonomski analitičar Damir Novotny za RTL Danas.
S druge strane, iz Vlade poručuju da inflacija nije domaći proizvod, već posljedica globalnih kretanja. Premijerov ekonomski savjetnik Zvonimir Savić podsjeća da je visoka inflacija prisutna i u brojnim drugim članicama Europske unije, dok hrvatska Vlada, kako tvrdi, građanima pomaže kroz kontrolu cijena energenata i rast kupovne moći.
“Ne možemo govoriti da je rast plaća negativno utjecao na gospodarstvo. Naprotiv, potrošnja i potražnja rastu, a trend rasta plaća nastavit će se”, kazao je Savić, dodavši da je stopa rasta rekordna.
Inflacija u Hrvatskoj dvostruko veća nego u EU
Dok Vlada ostaje uvjerena u učinkovitost svojih mjera, podaci pokazuju da je inflacija u Hrvatskoj i dalje dvostruko viša od one u eurozoni, gdje cilj iznosi 2 posto. Prema aktualnim očekivanjima, Hrvatska bi tu razinu mogla doseći tek 2026. godine, kada se predviđa prosječna stopa inflacije od 2,3 posto.
U međuvremenu, značajniji pad cijena nije na vidiku. Cilj je, kao i u ostatku Europe, usporiti daljnji rast.
Više u video prilogu:
